Kako obilježiti Valentinovo na manje predvidljivi način? Zgodnog prijedloga dosjetio bečki Belvedere, koji 14. veljače, na Dan zaljubljenih, od 19 do 23 sata otvara vrata parovima koji se žele poljubiti ispred kultnog "Poljupca" austrijskog slikara bečke Secesije Gustava Klimta, jedne od najkultnijih umjetnina svijeta i centralnog djela zbirke Belvederea.
Sjećanje na ovaj jedinstveni trenutak parovima će kasnije osvježiti i besplatna, profesionalna fotografija.
"Poljubac" (Ljubavnici), jedno od najprepoznatljivijih ulja na platnu, prikazuje intimni zagrljaj para nesvjesnog okoline i zaokupljenog prisutnošću partnera. Djelo je nastalo 1908. ili 1909. godine, na vrhuncu Klimtove "zlatne faze" te predstavlja "univerzalnu alegoriju ljubavi kao središnje teme ljudskog postojanja", tvrde iz Belvederea.
Proslavu Valentinova poljupcem ispred "Poljupca" (Der Kuss) održava se već treću godinu zaredom pod motom "dođite po poljubac", a događanje je namijenjeno romantičarima, ljubavnim parovima te ljubiteljima umjetnosti koji žele da se njihov poljubac ispred ovog remek djela ovjekovječi. Za trajni podsjetnik na poljubac u slavnoj galeriji pobrinut će se Ivory Rose Photography, a posjetitelje će na e-mailu dočekati digitalni primjerak fotografije koji će moći i ispisati. Posjetiteljima će biti omogućeno i besplatno razgledavanje Klimtove izložbe.
Poljubac
"Sva umjetnost je erotična", ustvrdio je jednom prilikom Klimt, koji je bio poznat po ljubavnim eskapadama. Naime, navodno je bio otac čak četrnaestero djece.
Kako je svojedobno pisao Globus, Klimt, koji je cijeli život živio s majkom i tri neudate sestre, imao je mnogo ljubavnica; od prostitutki do slavnih dama, no vjeruje se da je posebno mjesto među njima imala Emilie Flöge, Bečanka koja je vodila salon visoke mode (o njenom poslovnom uspjehu svjedoči činjenica da je salon Schwestern Flöge, koji je otvorila sa sestrama Helene i Pauline, zapošljavao i do osamdeset krojačica te je poslovao tridesetak godina). Iako joj je Klimt redovito pisao, par nikada nije ostvario suživot. Flöge je od Klimta primila na stotine dopisnica i razglednica, s njime je obilazila koncerte te odlazila na izlete, no je li njihov odnos bio ljubavnički, nije posve razvidno. Modna dizajnerica, koju je Vogue, jer je pribjegavala odjeći lepršavijih silueta i bez korzeta, okarazakterizirao avangardnom, Klimtu je bila i muza. Njen lik slikar je ovjekovječio portretima sedamnaestogodišnje, odnosno dvadesetosmogodišnje Emilie iz 1891., odnosno, iz 1902. godine. Čak i kada je bila prisiljena zatvoriti salon, Flöge je, piše Sotheby‘s Institute of Art, sačuvala ‘Klimtovu sobu‘ u kojoj su se nalazili njegov štafelaj i crteži.
Nedugo prije no što je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Klimt je oslikao strop bečkog Sveučilišta. U skladu sa svojim stilom, naslikao je nage ženske likove koji su predstavljali filozofiju, medicinu i jurisprudenciju, piše Art News. Te slike, koje je za vrijeme Drugog svjetskog rata uništio SS, zbog prikaza pubičnih dlaka skandalizirale su javnost te su klasificirane pornografskima.
Neki, dodaje Art News, vjeruju da je relativna obuzdanost likova potpuno zaogrnutih tijela u gigantskim ukrasnim ogrtačima mogla biti reakcija na komešanje koje su uzrokovale slike na sveučilišnom stropu. Sliku je, prije no što je uopće dovršena, po tada astronomskoj cijeni kupio sam grad Beč.
Kako je Klimt inače slikao ženske likove, muškim likom u "Poljupcu" je iznenadio. Rijetki, muški lik pojavljuje se i na slici "Beethovenfries" iz 1901. godine; i u tom su slučaju, kao i u slučaju "Poljupca", prikazani muški i ženski lik u zagrljaju.
S obzirom na Klimtovu fascinaciju drevnom Grčkom i Egiptom, neki povjesničari smatraju da bi "Poljubac" mogao predstavljati verziju mita o Orfeju i Euridiki, koja je deset godina kasnije poslužila i kao inspiracija za dramu ekspresionista Oskara Kokoschke.
Pri izradi "Poljupca" Klimt je koristio zlatne listiće, koji su se prethodno koristili pri prikazu religijskih subjekata. Klimtov otac bio je zlatar i graver, što upotrebu tog materijala stavlja u novi kontekst.
‘Žena u zlatnom‘
‘Zlatnoj fazi‘ pripadaju, primjerice, i "Judita s Holofernovom glavom" te "Portret Adele Bloch-Bauer I". Bloch-Bauer bila je dama iz visokog društva, a njen portret, na kojem je Klimt radio tri godine, naručio je njen suprug industrijalac Ferdinand. Portret je dovršen kada je društvo već počelo spekulirati o aferi muze i umjetnika, piše aukcijska kuća Christie‘s.
Nakon Adeline smrti 1925. godine, djelo je ostalo u bečkoj kući obitelji Bloch-Bauers. Iz obiteljske rezidencije otuđeno je 1938. godine, nakon što su nacisti pripojili Austriju (iz iste rezidencije otuđeno je čak pet Klimtovih slika). Ferdinand je 1945. godine preminuo u egzilu, dok je spomenuta slika naposljetku našla svoj put do bečke galerije Belvedere.
Kada je 1998. godine austrijska vlada donijela zakon koji dozvoljava povrat ukradene imovine pravim vlasnicima Ferdinandova nećakinja Maria Altmann započela je pravnu bitku za Klimtove slike (uključujući i portret Adele Bloch-Bauer) koje su pripadale njenoj obitelji. Iako je Adele slike ostavila Belvedereu, Ferdinand je nasljednicima imenovao svoje nećake i nećakinje. Slučaj je dospio i do američkog Vrhovnog suda, a slijed događaja pokazao se povoljnim za Altmann.
O njenoj borbi za povrat imovine 2015. je snimljen i film "Žena u zlatnom". Altmann je na filmu dočarala Helen Mirren, dok je njenog odvjetnika glumio Ryan Reynolds.
2006. godine portret je na aukciji za vrtoglavnih 135 milijuna dolara kupio sin Estée Lauder - Ronald Lauder.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....