POGLEDAJTE FOTKE

Zagrepčani zaprepašteni: Povijesna vila preko noći izbrisana s lica zemlje, nije ostala ni cigla!

Vončinina 10

 Cropix/
Istražili smo kako to da nije bila zaštićeni spomenik kulture iako je bila djelo Ignjata Fischera, tko ju je srušio i tko su vlasnice...

Rušenje starinske vile u Vončininoj ulici 10 na početku Šalate u Zagrebu, koja je prije nekoliko dana doslovno nestala iz panorame ulice, iznenadilo je stanovnike jednog od najljepših zagrebačkih kvartova s obiteljskim kućama. U par dana, sredinom kolovoza, srušen je ovaj povijesni objekt iz 1922. godine poznat kao vila Markus, čiji je arhitekt bio znamenit arhitekt Ignjat Fischer, autor niza značajnih zgrada s početka 20. stoljeća.

Ipak, kako ovaj objekt iz nekoliko razloga nije bio zaštićeni spomenik kulture, kada se našao na listi objekata oštećenih u potresu, po nalogu Državnog inspektorata samo je srušen jer je ušao na listu opasnih građevina, baš kao i neke druge starinske kuće koje su iznenada srušene zadnjih godinu-dvije uz sredstva Fonda za obnovu.

- Jedan dan je samo na njenom mjestu bila hrpa cigli, tužna scena. Zanimljivo je preostalo ravno zemljište jer izgleda kao da vila nije imala temelje - javio nam je stanovnik tog dijela Zagreba, poznatog po povijesnim vilama. U međuvremenu se o rušenju ove vile razvila i rasprava u grupama na Facebooku, jer su mnogi građani razočarani.

image

Vončina 10 ranije

Google Maps/
image

Vončinina 10, lokacija nekadašnje kuće na slici je u sredini lijevo

Ranko Suvar/Cropix

Sukladno Zakonu o Državnom inspektoratu članak 113. a u postupku uklanjanja uništene zgrade građevinski inspektor po službenoj dužnosti odmah donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade oštećene potresom, poplavom, klizište ili drugim izvanrednim događanjima čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti. Najpoznatiji slučaj uklanjanja starih kuća u središtu grada bio je rušenje vile Peroš na Ribnjaku koja također nije bila zaštićeni spomenik kulture, a potom prošlo ljeto kuće u Livadićevoj 20. Obje parcele do danas zjape prazne.

I lokacija Vončinina 10 je prazna, nema tragova planiranja buduće gradnje, recimo, građevinske table o budućim radovima.

Zanimalo nas je zašto kuća u Vončininoj ulici 10 nije bila pojedinačno zaštićeno kulturno dobro iako je djelo Ignjata Fischera.

- U vanjštini je bila sačuvala izvornost u svim elementima, gabarit, oblikovanje, arhitektonsku plastiku, većim dijelom stolariju, pokrov i drugo, dok su u unutrašnjosti zgrade tijekom vremena bile izvedene preinake u namjeni i organizaciji prostora, koje su umanjile njenu izvornost i spomeničku cjelovitost - odgovorili su iz gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a kako se pokazalo uvidom u stručnu literaturu, upravo je njena unutrašnjost u originalnoj Fisherovoj postavi bila posebno zanimljiva, no s vremenom se izgubila.

image

Vončinina 10, imala je na ulazu oznaku opasna građevina

Google Maps/
image

Vončinina 10

Ranko Suvar/Cropix

Zgrada je, dodaju iz Grada Zagreba, uklonjena na temelju rješenja o uklanjanju Državnog inspektorata za što, kada se radi o uništenoj zgradi koja nije pojedinačno kulturno dobro, ne moraju tražiti suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.

Vezano uz buduću gradnju na toj adresi, za sada gradski Zavod za zaštitu spomenika nije zaprimio zahtjev za novu gradnju niti odobrio buduću gradnju.

- Buduća gradnja ne mora biti replika uklonjene zgrade, već je poželjno da bude kvalitetno arhitektonsko ostvarenje suvremenog izričaja; oblikovno, gabaritima i završnim materijalima uklopljeno u zatečeni ambijent te, naravno, u skladu s uvjetima koji su određeni za zamjensku gradnju Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba - dodaju iz Grada Zagreba.

Što se tiče njene povijesti i značaja za ulicu, vila Markus sagrađena je za investitoricu Violletu Markus, prema projektu lgnjata Fischera, a radove su izvodili Otto Priester o.c.i i GP Josip Dubsky. Pripadala je tipu građanske vile s početka 20. stoljeća. Tipologijom i oblikovnim obilježjima posjedovala je visoku arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost na prostoru očuvane urbane matrice grada, kao integralnog dijela kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb.

- Prema kategorizaciji građevnog fonda pripadala je povijesnim građevinama visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini - kažu u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika.

image

Početak Vončinine ulice iz Vlaške prema Šalati

Ranko Suvar/Cropix

Ipak, završila je jadno, da nije oštećena u potresu bila bi sačuvana iako nije pojedinačno zaštićen spomenik kulture, ali kao postojeća zgrada unutar povijesne cjeline grada vjerojatno bi se zadržala još neko vrijeme. No, prvo potres, a onda i aktualna praksa kod oštećenja propisana zakonom, koju provodi Državni inspektorat, presudile su joj sudbinu.

O njoj je povjesničarka umjetnosti Marina Bagarić pisala u knjizi "Arhitekt Ignjat Fisher".

Krajem 1921. godine Fischer je projektirao vilu za Violettu Markus, suprugu jednoga od svojih dugogodišnjih suradnika ing. Oscara Markusa, koji je od 1905. godine bio partner u građevinskom poduzetništvu Jos. Dubsky & Co. Opisano je kako je izgledala: "Jednokatna kuća za obitelj Markus užom je stranom okrenuta prema ulici i udaljena od nje svega četiri metra, čime je ostavljeno više prostora za vrt iza kuće."

Iz te knjige saznajemo kako je Ignjat Fisher u nizu poslovnih ili poslovno stambenih zgrada projektirao prostore mekih, zaobljenih linija, kao što su ovalna predvorja, dvorane i saloni u zgradi primjerice Burze za dojam otmjenosti i luksuza, te je takvu atmosferu planirao i za dom Violette Markus. "Uz vanjski, zakrivljeni zid halla smješteno je - kao i u predvorju Gradske štedionice - stubište, a u suprotnom zidu izvedene su polukružne niše", piše M. Bagarić, te dodaje da je vila Markus bio jedini njegov ‘mali‘ privatni objekt u kojem je izveo takav prostor.

Uvidom u zemljišne knjige vidi se da su upisane vlasnice Nada Bajs i Irena Pandža Bajs koje smo nekoliko dana pokušali kontaktirati, ali primjerice nemaju prijavljene telefonske brojeve. Pritom, Irena Pandža Bajs vjerojatno je izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te smo joj pisali i na službenu mail adresu kako bismo je pitali za planove na ovoj osjetljivoj povijesnoj lokaciji u središtu grada. Naime, ostatak Vončinine ulice karakterizira uglavnom homogena stambena gradnja slobodnostojećih zgrada - vila, sagrađenih prije Drugog svjetskog rata, redom djela eminentnih arhitekata i graditelja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2024 15:14