SANJIN MIHELIĆ

‘Za obnovu naše zgrade dobili smo vrtoglavih 47 milijuna eura. Neposredna je opasnost otklonjena, možemo odahnuti‘

Sanjin Mihelić

 Dragan Matic/Cropix
Novi ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt bio je do nedavno na čelu Arheološkog muzeja u Zagrebu: ‘Odluka da okrenem novu stranicu poprilično je iznenadila sve oko mene‘

Arheolog Sanjin Mihelić nedavno je imenovan novim ravnateljem MUO-a nakon što je Miroslav Gašparović koji je dugi niz godina vodio tu kuću otišao u mirovinu. Mihelić na novo radno mjesto dolazi iz Arheološkog muzeja u kojem je, kako kaže, proveo pola svog života, i to u trenutku kada se zgrada jednog od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja obnavlja što ga stavlja pred neke posve nove izazove.

Tri ste mjeseca na čelu MUO-a, kako se snalazite i jeste li uspjeli pohvatati konce?

- Već su tri mjeseca prošla? Vrijeme uistinu leti! Opet, s druge strane mi se čini kao da sam oduvijek ovdje – možda je taj osjećaj ujedno i prava mjera za ukupan dojam o tome kako sam se snašao u novoj sredini: rekao bih, zaista odlično! Oduševilo me je to što sam vrlo brzo spoznao kako sam došao u vrlo kvalitetan kolektiv, među ljude koji su ne samo izuzetno stručni i odgovorni, već ih krasi i pozitivna ambicija i odlučnost da zajedničkim radom vrate MUO na mjesto koje mu odavno pripada – samo još snažniji i u potpuno novom ruhu. A konci? Oni su posebna priča. Strašno sam sretan što ih zapravo uopće nisam trebao hvatati, već su mi ih kolege već posložene pružili s velikim povjerenjem i otvorenošću. Jako sam im zahvalan na tome.

Ipak ste arheolog po struci, je li vam ovo imenovanje došlo kao iznenađenje i što je presudilo da okrenete novu stranicu u karijeri?

- Ha ha, nema govora ni o kakvom iznenađenju: primjerenije bi bilo reći da mi se ostvarila želja. Ta sâm sam se javio na natječaj za ravnatelja, s vlastitim planom i programom u kojem sam iznio i obrazložio svoju viziju i ciljeve upravljanja Muzejom. Imenovanje je došlo kao posljedica činjenice da je Upravno vijeće MUO ocijenilo moj program najboljim i jednoglasno preporučilo gradonačelniku da mi povjeri mandat ravnatelja. Zahvalan sam i njemu i Vijeću, ali i kolektivu MUO na ukazanom povjerenju, a sa svoje strane učinit ću sve da to povjerenje u potpunosti opravdam.

No, termin ‘iznenađenje‘ ipak ne moramo nužno tek tako odbaciti, jer mu itekako ima mjesta u ovom kontekstu. Naime, odluka da okrenem novu stranicu poprilično je iznenadila sve oko mene, naročito u muzejskoj zajednici, što dakako uključuje i oba ‘moja‘ muzeja. Arheolog sam po struci, a ljubav prema arheologiji nosim sa sobom još od osnovne škole – moji razredni kolege me ponekad podsjećaju da sam još tada čvrsto odlučio da ću ‘kad odrastem biti arheolog‘: sretan sam što se to uistinu i ostvarilo. U arheologiji sam prošao sve, od godina rada na terenskim istraživanjima još od studentskih dana, kabinetskog rada na arheološkoj građi, osmišljavanja izložbi, pisanja stručnih i znanstvenih članaka, držanja predavanja, organizacije i vođenja brojnih projekata, sve do upravljanja velikim sustavom kao što je Arheološki muzej u Zagrebu. Riječ je o mome domu i ustanovi iz koje zapravo nikada neću u potpunosti otići, jer je ta veza predugo građena: ta ondje sam proveo punih četvrt stoljeća – pola svog života!

A kako to da sam onda ipak pošao dalje? Objasnio bih to na ne posve originalan način: ta ondje sam proveo punih četvrt stoljeća – pola svog života! Naravno, šalim se – no, tek djelomično. S jedne strane, poželio sam promjenu. Nove i drugačije izazove. Već nekoliko godina prije nego što sam postao ravnatelj AMZ osvijestio sam da me u toj fazi života i karijere najviše privlačila ideja upravljanja arheološkom i, šire gledano, kulturnom baštinom, za razliku od prijašnje usmjerenosti na konkretan rad na arheološkim istraživanjima. Potom, nakon nekoliko godina upravljanja postalo mi je jasno da sam se zapravo profilirao kao menadžer u kulturi, s vrlo specifičnim znanjima u okviru muzejskog sektora. To je podloga. Sama odluka da se javim na natječaj za ravnatelja MUO počiva i na jednostavnoj činjenici da je u pitanju upravo MUO – posve izuzetna ustanova koju, vjerujem, čitateljima Jutarnjeg lista nije potrebno posebno predstavljati. Jedinstvena uloga i značaj MUO u zagrebačkoj i hrvatskoj kulturi i društvu, a k tome i strahovit potencijal za daljnji razvoj koji će Muzeju donijeti ova sveobuhvatna obnova snažno su me privukli i izuzetno sam sretan što sam sada ovdje.

Dolazite na čelo MUO u trenutku kada se zgrada obnavlja. S kojim ste se izazovima susreli u tom smislu?

- Jasno je da bilo kakva obnova, a naročito obnova ovakve magnitude, predstavlja izuzetan izazov za bilo koju ustanovu. Stoga je moj fokus te fokus čitavog muzejskog kolektiva usmjeren upravo na ovu kritičnu aktivnost: kada je o obnovi MUO riječ, sve drugo je od sekundarnog značaja. Posve je točno da sam došao kada je ovaj proces već bio u punom jeku. Kako se ništa ne događa samo od sebe, želio bih ovdje ukratko spomenuti najzaslužnije osobe za to da smo danas ovdje gdje jesmo: to su prije svega moj prethodnik na čelu MUO, kolega Miroslav Gašparović, zatim voditeljica projekta obnove, kolegica Irma Huić te glavni projektant Alan Braun, dakako, uz pomoć i podršku i ostalih djelatnika MUO i vanjskih suradnika, kao i uz ogroman angažman Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba. Svi možemo biti vrlo zadovoljni činjenicom da je u slučaju obnove MUO postignuta ovako kvalitetna sinergija svih dionika. To je ujedno i fantastična platforma za nastavak obnove u sljedećim fazama.

image

Sanjin Mihelić

Dragan Matic/Cropix

U kojoj je fazi obnova, kako teku radovi?

- Trenutno se nalazimo u prijelaznoj fazi između konstrukcijske i cjelovite obnove zgrade MUO. Prva je uspješno dovršena, a potonja čeka u niskom startu da se dovrši proces javnih nabava te otpočnu radovi. Riječ je o zahtjevnom i razmjerno dugotrajnom, višemjesečnom procesu koji treba provesti s minucioznom preciznošću, kako bismo s radovima započeli negdje polovicom ove godine.

Ovih ste dana dobili velika sredstva za dovršetak radova. Što oni podrazumijevaju i kada možemo očekivati otvaranje muzeja za javnost?

- Prije tri tjedna između Ministarstva kulture i medija i Muzeja za umjetnost i obrt potpisan je III. Dodatak ugovoru o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, kojim se MUO dodjeljuje vrtoglavih 46.772.500,00 eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekt cjelovite i energetske obnove i opremanja zgrade MUO. Nakon dovršetka provedbe postupaka javne nabave i početka radova, sam građevinski dio trebao bi trajati otprilike dvije godine, a krajnji rok za provedbu projekta je kraj lipnja 2026. godine. S obzirom na našu procjenu da bi nam za dovršenje preostalih radova koji nisu obuhvaćeni ovim projektom trebalo još otprilike pola godine do godinu dana, otvaranje muzeja za javnost planiramo tijekom 2027. godine.

U kojem su stanju čuvaonice muzeja, jeste li uspjeli sanirati štetu od poplave? Jesu li neki predmeti oštećeni?

- Nakon strašne oluje koja je pogodila grad sredinom prošlog ljeta, u kojoj su moji kolege iskazali veliku predanost i požrtvovnost, svi zajedno pohrlivši zaštititi neprocjenjivo vrijedan fundus MUO, drago mi je što mogu ustvrditi da je tema čuvaonica barem privremeno maknuta s popisa gorućih problema. Šteta od poplave je sanirana, sva oštećenja su popravljena, te srećom više ne liježemo niti se budimo isključivo s mišlju na opasnosti i rizike koji prijete našim predmetima. Dakle, neposredna opasnost je otklonjena. Međutim, srednjoročno i dugoročno gledano, ovo pitanje ne bi smjelo biti skinuto s liste prioriteta. MUO će ga velikim dijelom riješiti s useljenjem u svoju obnovljenu središnju zgradu na Trgu Republike Hrvatske, gdje ćemo ponovno moći udomiti najveći dio muzejskog fundusa. No, cjelovito rješenje bit će omogućeno tek izgradnjom i uspostavljanjem nove objedinjene muzejske čuvaonice za potrebe kulturnih ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb, što je cilj koji je uostalom pronašao i svoje posebno mjesto kao aktivnost u sklopu Mjere 6.2 Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024-2030.

Na čemu će vaš tim raditi tijekom razdoblja dok ste u egzilu? Možete li nam nešto reći o planovima i projektima tijekom tog razdoblja?

- Iako je zbog obnove zgrade MUO zatvoren za javnost, djelatnici muzeja itekako su aktivni. U stvari, i inače je u normalnim okolnostima, kada je muzej otvoren i ima stalni postav, na poslovima izravno povezanim s prihvatom posjetitelja angažiran tek manji dio kolektiva, dok se većina djelatnika i tada intenzivno bavi ostalim poslovima iz širokog spektra aktivnosti u okviru muzejske djelatnosti. Koliko god ova sadašnja situacija bila izvanredna, djelatnici MUO i dalje obavljaju sve svoje temeljne funkcije, samo u mnogo težim i nezahvalnijim uvjetima te s uvelike povećanim obujmom poslova, s obzirom na to da se uza sve ostale zadatke pripremamo i za izradu novoga stalnog postava. K tome, niti komunikacijska misija muzeja zapravo nije u potpunosti zatomljena – upravo suprotno! Još sljedećih nekoliko dana u Galeriji Kranjčar posjetitelji mogu vidjeti našu izložbu o Marijanu Detoniju: Od skice do matrice, autorice Antonije Došen, a potom se izložba seli u Križevce, gdje će biti otvorena u Gradskome muzeju povodom Noći muzeja. U Muzeju Slavonije u Osijeku i dalje traje izložbeni projekt MUO u Slavoniji – Slavonija u MUO, koji bi krajem godine trebao osvanuti u Novoj Gradiški. Zatim, već u lipnju ćemo se predstaviti u Narodnoj galeriji u Ljubljani s izložbom djela starih majstora iz fundusa MUO, koju autorski vodi Miroslav Gašparović, a koordinira Marijana Paula Ferenčić. Za rujan pripremamo veliku izložbu o Klubu likovnih umjetnica, koju potpisuju Dunja Nekić i Darija Alujević, a koju ćemo postaviti u Galeriji Klovićevi dvori, na čemu najsrdačnije zahvaljujem kolegi ravnatelju Antoniju Picukariću. U suradnji s Kulturno-informativnim centrom Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu, Iva Prosoli i Dejan Kršić pripremaju izložbu o fotografima Arsovski… a sve nabrojano tek je vrh ledenog brijega naših ukupnih aktivnosti.

Kao što vidite, za sada se uglavnom moramo snalaziti s prostorom oslanjajući se na gostovanja i nesebično gostoprimstvo naših kolega. Međutim, i na tom polju aktivno tražimo alternativu jer se ne namjeravamo krotko pomiriti s ‘izbjegličkim‘ statusom, pasivno iščekujući povratak u Bolléovu zgradu. Naprotiv, u intenzivnoj smo potrazi za privremenim izlagačkim prostorom u kojem bismo kroz raznovrsne programe ponovno mogli okupiti naše posjetitelje, našu MUO obitelj – no, o tome više uskoro, čim ta potraga bude uspješno okončana!

Radite, kažete, na novom postavu muzeja. Hoće li obnovljeni MUO donijeti i neke promjene?

- Na izradi koncepcije novoga stalnog postava angažiran je čitav stručni kolektiv Muzeja za umjetnost i obrt, a taj vrlo intenzivan rad koordinira peteročlani stručni tim na čelu s kolegicom Koraljkom Vlajo. Do novog postava još je dalek put, a trenutno je fokus na osmišljavanju idejne muzeološke koncepcije. Želio bih posebno naglasiti da sam izuzetno zadovoljan angažmanom koordinacijskog tima i čitavog muzejskog kolektiva, koji će u konačnici dovesti do potpuno novog postava. Dakle, promjena će svakako biti, no ne samo kada je riječ o stalnom postavu – bilo bi zapravo mnogo primjerenije ustvrditi da mi danas stvaramo jedan posve novi MUO!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:15