Kada sam tek počela pisati u Jutarnjem listu, a bilo je to prije dvadesetak godina, puno sam toga vidjela crno-bijelo, čak sam i zbog malo oštrijih nastupa zaradila nadimak koji mi je dao jedan umjetnik nezadovoljan mojim pisanjem. Prozvao me Patricia Kič - vrištali su, naime, naslovi protiv kiča u javnom prostoru ili u galerijama i muzejima. Nekolicina je i prihvatila taj nadimak.
Danas, dvadesetak godina poslije, rekla bih da znam da situacija nije crno-bijela i da bolje mogu prepoznati sive zone.
Postoje li te zone i na izložbi Josipa Botterija Dinija u Galeriji Klovićevi dvori? Zapravo sam se nekako nadala da postoje, no ne bih rekla. Zašto su se, u doba kada je većina muzeja i galerija stradala u potresu i kada smo željni dobrih izložbi,...