VAŽNA UMJETNIČKA DJELA U DVORCU ELTZ

VUKOVAR Remek-djela iz Zbirke Bauer dobit će svoj stalni postav

Nedostaje još 300-tinjak umjetnina koje su nestale u ratu i za kojima se još traga

Nakon što je otvoren veličanstveni postav vukovarskog Gradskog muzeja u dvorcu Eltz, prava poslatica tek treba uslijediti. Umjetnine iz zbirke Bauer, koje su također dio fundusa vukovarskog muzeja, sami biseri hrvatske moderne umjetnosti, nisu izložene u dijelu stalnog postava Velikog dvora, već će dobiti poseban tretman u jednom od obnovljenih objekata u sklopu kompleksa dvorca. Prema riječima ravnateljice vukovarskog muzeja Ruže Marić, i postav Zbirke Bauer trebao bi biti otvoren tijekom ove godine.

200 eksponata

Zbirka nosi ime po Vukovarcu prof. dr. Antunu Baueru, inicijatoru i osnivaču Gradskog muzeja Vukovar čija se građa temelji na njegovim brojnim poklonima i donacijama: stilskog namještaja, oružja, umjetničkih slika, grafika, crteža i skulptura, te znatnim količinama rimskog novca i mnogim drugim predmetima, koje je sakupio počevši od 1948. godine pa sve do smrti 2000. godine. Zbirka Bauer odnosi se na jedan dio građe muzejskog fundusa koji se nekad nalazio u posebnoj zgradi koja je tijekom rata sravnjena do temelja. Umjetnine koje su tu bile izložene - remek-djela hrvatske umjetnosti, od portreta Josipa Franje Mückea iz 19. stoljeća preko slikara münchenskoga kruga, Kraljevića, Becića i Hermana, sve do skulptura Branka Ružića - sakupio je kao uostalom i brojne druge predmete dr. Bauer.

Autor koncepcije postava buduće Zbirke Bauer kustos Zdravko Dvojković kaže kako će on uključivati oko 200 eksponata i da će se maksimalno nastojati iskoristiti zidne površine jednokatnice u kojoj je previđeno izlaganje zbirke.

Izgubljeni portret

Na žalost iz zbirke nedostaje još tristotinjak umjetnina koje su nestale u ratu.

- Mi i dalje tragamo za njima. Sve je u rukama Interpola s kojim smo u stalnom kontaktu. No za sad ništa od toga što potražujemo nije pronađeno - otkriva Dvojković koji je Interpolu predao popis predmeta za kojima se traga, a upravo završava i detaljan izvještaj o nestalim umjetninama koje će dostaviti međunarodnim istražiteljima. Od djela koja su ukradena, a koja bi rado imao u postavu, Dvojković izdvaja broncu - skulpture Ivana Meštrovića, Branislava Deškovića, Antuna Augustinčića, Vanje Radauša. Posebno mu je stalo, ističe, da se pronađe Bauerov portret koji je napravio Vanja Radauš. - Ne znam kome bi bilo od interesa da ima taj portret osim nas - kaže. Od svih predmeta kojima se izgubio svaki trag tridesetak je onih koje se smatraju posebno vrijednima, dok se veći dio odnosi na umjetnine koje je Bauer sakupljao do kraja života, uglavnom radovi manje poznatih autora.

Ratni vakuum

Zbirka Bauer jedna je od najcjelovitijih zbirki hrvatske likovne umjetnosti 19. i prve polovice 20. stoljeća. Među više od tisuću umjetnina u Zbirci se nalaze radovi Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ise Kršnjavoga, Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Emanuela Vidovića, Ljube Babića, Vanje Raduša, Vladimira Filakovca i brojnih drugih. Zbirka je nekad bila smještena u zgradi s početka 20. stoljeća. U ratu je njezin najvredniji dio bio evakuiran u podzemne prostorije Franjevačkog samostana, koje je, međutim, okupator otkrio i fundus rekvirirao pod patronatom Ministarstva kulture Srbije. Zgrada je u ratnim razaranjima potpuno srušena, a zbirka je s ostalom vukovarskom muzejskom građom bila otuđena i odnesena u Srbiju. Posredovanjem Ministarstva kulture RH i Povjerenstva za povrat kulturnih dobara krajem 2001. godine iz Muzeja grada Novog Sada i muzeja Vojvodine vraćen je dio fundusa Zbirke Bauer. - Sve što je bilo na popisu predmeta koji su odneseni u Novi Sad pronađeno je i vraćeno. Ovaj dio koji još nedostaje, ne znamo gdje je i pod kojim okolnostima nestao. No sigurno je da se to dogodilo u ratnom vakuumu - kaže Dvojković. - Nisu ih očito zanimale slike već bronca jer nema ništa značajnije što je iz tog segmenta nestalo, a što bi bilo zanimljivo za postav osim možda jedne slike Filakovca. No s obzirom da njegovih radova imamo ta slika nije ključna kad je riječ o koncepciji postava - dodaje.

Podsjeća na kulturocid

Dvojković otkriva da će postav biti kronološki koncipiran, započet će portretima iz 19. stoljeća, zatim će uslijediti umjetnost između dva rata, a završit će s djelima nakon rata do negdje sredine 50- ih godina. A iako su sva djela restaurirana, jedna skulptura bit će izložena s oštećenjima od mine. Riječ je o jednoj maloj Kerdićevoj figuri koja će biti podsjetnik na ratne strahote i kulturocid koji se dogodio u Vukovaru. Bit će izložena i čuvena Becićeva slika “Djevojka s vrčem” koja je postala simbol zbirke, iako, kako tvrdi kustos, nije riječ o najvrednijoj umjetnini. A koja je najvrednija, teško je reći, ističe Dvojković. - U svakom slučaju kad smo procjenjivali umjetnine iz Zbirke Bauer krenuli smo od Meštrovića. On je broj jedan, ali tu su i Bukovac i drugi umjetnici, naravno. Meštrovićeve skulpture su među djelima za kojima se još traga, no ostalo je nešto njegovih djela poput jednog reljefa koji će biti u postavu Zbirke Bauer.

Kustos pogubljen na Ovčari

Kustos Zbirke Bauer i Galerije umjetnina u Vukovaru Stjepan Petrović ostao je u vrijeme tromjesečne agresije na grad 1991. u Vukovaru, pokušavajući sačuvati kulturno i umjetničko blago Zbirke Bauer, u fundusu u kojem je u to vrijeme bilo oko 2700 umjetnina. Nakon što je evakuirao zbirku o kojoj se skrbio, ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari. Petrović je jedini muzealac pogubljen u Domovinskom ratu u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 07:51