Vučedolska golubica, jedan od najpoznatijih eksponata Arheološkog muzeja u Zagrebu, za vrijeme potresa 2020. godine nije, srećom, bila oštećena. Iako su se tijekom potresa stakla vitrine u kojoj se nalazila razdvojila, golubica je sačuvana. Naknadno je, zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjena u svoju već postojeću zaštitnu ambalažu te izmještena s trećeg kata stalnog postava Pretpovijesnih zbirki. Kako smo saznali, nalazila se u depou pune četiri godine, u dobrim uvjetima, idealno pakirana i s idealnom vlagom.
Vučedolska golubica,najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire.
Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište, nazivaju ga i dunavskom Trojom,. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama, kako je otkrio poznati arheolog Aleksandar Durman. Neki su pisali i da je riječ o jarebici, ne golubici.
Ovih je dana otvoren Arheološki muzej, koji je, pisali smo, dramatično stradao u potresu, te je godinama bio zatvoren.
Neki od izložaka toga muzeja, poput mramorne skulpture nagog mladića iz stalnog postava Antičke zbirke ili pak par keramičkih askosa s ručkama u obliku ovnova i dvije keramičke šalice s dršcima u obliku glava ptica iz Dalja iz vremena starijega željeznog doba (Pretpovijesna zbirka), nažalost, nisu bili iste sreće te su im bili potrebni konzervatorsko-restauratorski zahvati.
Pisali smo, a u muzeju smo bili odmah nakon potresa, da je jako stradala antička zbirka. "Djelatnici muzeja puno rade, no teško je sanirati sve što je stradalo. Kad ulazimo u taj odjel, gazimo po kamenoj prašini otkrhnutoj sa skulptura. Mnoge još skulpture leže na podu, onako kako su pale za potresa sa svojih postolja. Prema riječima našeg sugovornika, antička i pretpovijesna zbirka zadobile su najveće udarce. “Na podu, kako možete i sami vidjeti, još leže neki od predmeta koje nismo stigli pomaknuti, niti ih imamo kuda staviti”, kaže. Dvoje djelatnika muzeja, u trenutku kad razgovaramo, s bijelim rukavicama, pažljivo pospremaju antičke glave u metalni kovčeg, među spužve. Na podu je golema, porušena skulptura muškog lika". Tada su nam rekli zaposlenici muzeja: "Sve skupa uistinu je šokantno, vraća nas mjesecima unatrag".
Sve je, srećom, restaurirano.
Nakon četiri godine intenzivnih radova sanacije oštećenja od potresa i obnove stalnog postava, Arheološki muzej sada je u potpunosti otvorio svoja vrata javnosti. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 2 milijuna eura. Muzej su tim povodom danas posjetili gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, u društvu izaslanika ministrice kulture i medija i državnog tajnika Ivice Poljička te ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivana Radmana-Livaje.
„Ovaj je muzej perjanica zagrebačke muzejske i kulturne baštine“, rekao je gradonačelnik Tomašević dodavši kako se ulaganja nastavljaju. „Kao što sam i obećao, iz gradskog ćemo proračuna financirati cjelovitu obnovu pročelja zgrade Arheološkog muzeja, u iznosu od oko 3 milijuna eura“, rekao je gradonačelnik zahvalivši se svima koji su bili uključeni u realizaciju obnove muzeja i stalnoga postava.
Ukupna površina obnovljene zgrade koja je podignuta na 3. protupotresnu razinu iznosi 5.100 m². Šteta na fundusu muzeja je procijenjena na oko 200.000 eura. U potresu je oštećeno 178 predmeta, od kojih je većina restaurirana. Obnova je financirana preko police osiguranja, iz Fonda solidarnosti, od Grada Zagreba i donacija.
Gradonačelnik Tomašević je podsjetio i da su obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej, Muzej Prigorja u Sesvetama te nova čuvaonica Etnografskog muzeja, a u tijeku su radovi na obnovi Muzeja za umjetnost i obrt i Umjetničkog paviljona.
Sanacija štete
U utorak, 16. srpnja 2024. u Arheološkom muzeju u Zagrebu održana je konferencija za medije u povodu otvaranja Arheološkog muzeja u Zagrebu nakon obnove stalnog postava i završene sanacije štete nastale u potresu 22. ožujka 2020. godine.
Na konferenciji okupljenima obratili su se Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao izaslanik ministrice kulture i Medija Nine Obuljen Koržinek Ivica Poljičak, državni tajnik i gradonačelik grada Zagreba Tomislav Tomašević.
"Nakon više od 4 godine Arheološki muzej u Zagrebu se u potpunosti otvara javnosti“ započeo je ravnatelj Ivan Radman-Livaja, ustvrdivši kako situacija u proljeće 2020. godine nije nudila razloga za optimizam. „Zbog police osiguranja protiv potresa, velike donacije INA-e i National Federation of Croatian Americans - Cultural Foundation odmah smo imali na raspolaganju sredstva za početak obnove. Tadašnji ravnatelj, Sanjin Mihelić, uzevši u obzir mišljenje građevinara, statičara i arhitekata, procijenio je da se šteta od potresa može sanirati zahvaljujući tim sredstvima, a za operativnu provedbu obnove zadužio je našeg tajnika Mladena Kršnjavog, te se njih dvojica svakako moraju smatrati najzaslužnijima za način na koji je zgrada obnovljena", rekao je Radman-Livaja.
Objasnivši kako se obnova zgrade provodila kroz nekoliko faza po etažama, iznio je podatak da je za sanaciju štete potrošeno ukupno 2.041.379,00 eura od čaga 1.394.297,00 eura od Triglav osiguranja, 513.123,00 EUR od Fonda solidarnosti i 137.941,00 eura od donacija gospodarskih subjekata i fizičkih osoba, od kojih je najveća donacija Ine. Navedena sredstva ne uključuju ona koja je Grad Zagreb osigurao za adaptaciju vanjskog muzejskog depoa kojeg nam je ustupio u Botincu.
"109 spomenika pretrpjelo je velika oštećenja koja su zahtijevala složene konzervatorsko-restauratorske zahvate od kojih je većina restaurirana u konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu. 3 kamena spomenika u restauratorskoj radionici Kvinar, a u tijeku su završni radovi na restauraciji 25 grčkih vaza i 3 egipatska spomenika (dvije stele i jedna kanopska vaza) u restauratorskom laboratoriju Nacionalnog muzeja u Pragu, instituciji koja je nam je spremno ponudila pomoć pro bono, a zasluga za tu suradnju pripada našoj dugogodišnjoj suradnici, dr. Jani Kopačkovoj, koja je iskoristila svoje osobne kontakte u najprestižnijoj češkoj muzejskoj instituciji", rekao je Radman-Livaja.
Objasnio je kako je kod obnove stalnog postava, riječ o vraćanju tri segmenta postava Egipatske, Antičke i Srednjovjekovne zbirke kakvi su bili do ožujka 2020. godine ali s preinakama kako bi se poboljšala protupotresna zaštita te izradi dva privremena postava, Pretpovijesne i Numizmatičke zbirke, za koje zbog nepopravljive štete nije moglo doći do vraćanja u prvobitno stanje. Tako će se Muzej otvoriti javnosti te će nakon 4 godine posjetitelji napokon imati pristup kapitalnim djelima naše baštine.
Naglasio je buduće planove koji uključuju obnovu uličnog pročelja Muzeja koja će financirati se iz proračuna Grada Zagreba u iznosu od 3 milijuna eura. Završena je aktivnost pripreme dokumentacije uz idejni projekt, muzeološku koncepciju i projekt energetske učinkovitosti, koju je koordinirala dr. Jacqueline Balen, a dobivene su i stručne recenzije te će biti predstavljen Hrvatskom muzejskom vijeću u rujnu. Preostaje tražiti sredstva za realizaciju od europskih fondova, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. Najavio je i novi projekt Lapidarija Arheološkog muzeja u Zagrebu u skorijoj budućnosti.
Ravnatelj Radman-Livaja zahvalio se svim kolegama koji su radili 4 godine u otežanim uvjetima bez zastoja redovnog muzejskog poslovanja zbog obnove. S ciljem da se Muzej što prije otvori sugrađanima i posjetiteljima grada Zagreba u proteklih 6 mjeseci kolege su se posvetili vraćanju stalnog postava uz muzeologa Filipa Beusana, koordinatora projekta obnove postava, a ujedno i autora koncepta protupotresne prilagodbe postava, te njegovu desnu ruku, egiptologa i muzeologa Porina Ščukaneca Rezničeka.
Za kraj, Radman-Livaja zahvalio se Ministarstvu kulture i medija, Gradu Zagrebu i INA-i, koji su nas podržali u obnovi na razne načine. Pri tome ne misleći samo na financijsku pomoć, bilo donacijom ili putem Fonda solidarnosti, već i kroz sve zakonske mehanizme zaštite i obnove baštine, odnosno učinkovitim djelovanjem nadležnih institucija, od Konzervatorske uprave do Gradskog ureda za kulturu, Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode te Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove.
"Potres je donio veliku nevolju jer su muzeji smješteni u zgradama koje su pod nekim oblikom zaštite ili su zaštićeno kulturno dobro te je odmah zaključeno da je potrebno provesti žurne mjere sanacije, popisati štete i aplicirati na Fond solidarnosti kako bi se povukla sredstva. Tako se povuklo i oko pola milijuna eura sredstava za obnovu Arheološkog muzeja u Zagrebu koji je jedini bio osiguran. Za 16 muzeja iz sredstva Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana opravka i otpornosti ugovoreno je preko 230 milijuna eura, i muzejska djelatnost u Hrvatskoj to do sad nije doživjela. Riječ je o muzejima koji su nacionalnog karaktera bez obzira da li je osnivač Ministarstvo odnosno Vlada bilo da je osnivač Grad Zagreb", rekao je Poljičak.
Naglasio je da je za 14 muzeja osigurano 16 milijuna eura za realizaciju programa energetske obnove što predstavlja pravi iskorak za naše muzeje i novi razvoj. Do kraja godine očekuje se otvaranje Hrvatskog športskog muzeja, čije financiranje je osigurano iz nacionalnih sredstava, a također veseli i skoro otvaranje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Realizacija obnove ostalih muzeja odvijat će se u sljedećim godinama, a za najveći dio realizacija se očekuje u 2026. godini kada će mapa muzeja u Zagrebu biti kompletirana, najavio je Poljičak.
Posebno raduje podrška svih stručnjaka koji su sudjelovali i uključivanje grada Zagreba u cijeli proces obnove muzeja, zaključio je Poljičak.
Danas otvaramo Arheološki muzej u Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomašević, prisjetivši se nedavnog djelomičnog otvorenja saniranog dijela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Otvaranje cijelog muzeja posjetiteljima ima veliki značaj jer je Arheološki muzej u Zagrebu jedna od muzejskih perjanica, ne samo grada Zagreba već i cijele Hrvatske.
Zahvalio je na dobroj suradnji s Ministarstvom kulture i medija, vezano za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih ustanova. Naveo je kako je završena je obnova Muzeja prigorja u Sesvetama te da je u tijeku obnova Muzeja za umjetnost i obrt, kao najkompleksniji projekt obnove. Konstrukcijska obnova je završena, a počinje i cjelovita obnova. Na isti način obnavlja se i Umjetnički paviljon.
Potvrdio je financiranje obnove pročelja Arheološkog muzeja u Zagrebu iz proračunskih sredstava. Za kraj gradonačelnik Tomašević zahvalio se svima koji su sudjelovali u obnovi i najavio je besplatan ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu u petak i subotu, 19. i 20. srpnja 2024.