VESNA JURIĆ BULATOVIĆ: 'Noć muzeja je najzaslužnija za porast broja posjetitelja na svim izložbama'

Vesnu Jurić Bulatović, pomoćnicu ministrice kulture i jednu od osnivačica manifestacije Noć muzeja, nije bilo lako uhvatiti za razgovor, no ovaj put imala je valjan razlog. Prije nekoliko dana vratila se iz Vukovara sa svečanog otvaranja obnovljenog dvorca Eltz, o čemu priča s velikim zadovoljstvom. Ističući kako Noć muzeja nikako nije fenomen, već rezultat marljivog rada cijelog tima, ponosna je na impozantne brojke posjetitelja (očekuje se 320 tisuća), ali i na to da ove godine manifestacija prvi put prelazi i izvan granica Hrvatske.

Glavna tema ovogodišnje Noći muzeja je kulturno-turistički itinerer Meštrovićevim krajem?

- Do ovog itinerera nije došlo slučajno. U listopadu smo obišli Sinj, Knin i Drniš i vidjeli kakav se potencijal nalazi u tom dijelu Hrvatske. U Otavice, primjerice, dolazi velik broj turista privučen rodnim mjestom Ivana Meštrovića i mauzolejem gdje su pokopani posljednji ostaci obitelji Meštrović, a stanovnici tog kraja pokazali su veliki osjećaj pripadnosti prema Meštrovićevoj ostavštini. Željeli smo isto tako obilježiti i 130. godišnjicu rođenja Ivana Meštrovića i smatramo da ovom temom potičemo održivi razvoj tog kraja baziran na kulturnoj baštini.

Specifičnost ovogodišnje Noći muzeja je što prvi put izlazi izvan okvira Hrvatske, pa će središnji događaj u muzeju Mimara biti otvaranje izložbe nakita iz Zemaljskog muzeja BiH, čime, kako ste naglasili, želite dati simboličku podršku ovom zatvorenom sarajevskom muzeju?

- Od početaka razvoja ideje Noći muzeja smatrali smo da bi bilo dobro da dio tog pozitivnog ozračja koje se stvara u Hrvatskoj u Noći muzeja “prelijemo” i u susjedstvo. Iako je njihov muzej zatvoren, kolege iz Zemaljskog muzeja istovremeno su radili na postavima drugih muzeja u BiH, kao što je Livanjski muzej, muzej u Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, ili onaj u Franjevačkom samostanu u Fojnici, koji se također uključuje u Noć muzeja i čiji će stalni postav biti otvoren u svibnju.

Tijekom godina na noge ste uspjeli dići i sve baštinske ustanove, pa su se tako Noći muzeja pridružile i srodne djelatnosti, arhivi, knjižnice i zbirke?

- Ono što je Noć muzeja iznjedrila kao kvalitetu, to je da smo potakli ili osvijestili lokalne zajednice da i one sudjeluju u ovoj manifestaciji. Mislim da je to jedan od naših velikih dosega i uvijek ću iznova apostrofirati zadovoljstvo koje smo osjetili uključivanjem Generalskog Stola, Klisa i drugih manjih mjesta. Tijekom godine naša muzejska scena pobire rezultate Noći muzeja, koja je zaslužna što je porastao broj posjetitelja na svim događanjima u muzejima, što je rebranding institucija u okruženju lokalnih zajednica postigao jednu potpuno drugu razinu i što je lokalno stanovništvo shvatilo da unutar svog okruženja imaju kulturne institucije.

Pretprošle je godine provedena velika anketa o posjetiteljima Noći muzeja i statistike kažu kako su najvjerniji mladi do 35 godina (67,5 posto) i kako su žene (62 posto) puno aktivnije od muškaraca (38 posto). Možete li komentirati ove brojke?

- U svim istraživanjima koje smo proveli bilježimo trend rasta mlade publike u posjećivanju hrvatskih muzeja. Mladi i obitelji su posjetitelji za koje se smatralo da nisu klasična muzejska publika, a danas su oni dominantna stuktura u muzejskim programima. Što se tiče većeg broja žena, naši muzeji nude razne kreativne radionice i programe za majke i djecu, pa je možda ta vrsta senzibiliteta dominantna i u odabiru mjesta za izlazak. A danas svi naši muzeji imaju i muzejske dućane, pa ako ćemo malo slobodnije tumačiti određene pokazatelje, možemo reći da žene više naginju shoppingu od muškaraca.

Može li Hrvatska izgraditi imidž destinacije za kulturni turizam?

- Niz je pokazatelja koji potvrđuju da se na globalnim tržištima Hrvatska već pozicionira kao zemlja kulturnog turizma. Intersektorska suradnja među ministarstvima upravo daje potvrdu tome da Hrvatska više nije terra incognita kao destinacijska zemlja kulturnog turizma. Jedan od preduvjeta za to su i dobre prometnice, dobra povezanost, dobre usluge tijekom putovanja, a turist koji je došao na Jadran danas može u vrlo kratkom vremenu biti u drugom dijelu Hrvatske. Činjenica je da sezona traje sve duže i duže, a naši gradovi pozicionirali su se kao dobra mjesta zabave pa imamo sjajne ljetne festivale kao što su INmusic i Terraneo, koji su posebno zanimljivi mladoj publici. Ta mlada publika kasnije će se vraćati kao potrošači s drugim potrebama, u te iste ili druge gradove.

Zajedno s Ministarstvom turizma surađujete na Strategiji razvoja do 2020. godine. Što ona uključuje?

- Ona uključuje akcijske planove kako i na koji način pojedine projekte i programe plasirati na turistička tržišta jer, po svim pokazateljima, do 2020. očekujemo rast potražnje od 15 posto upravo za ponudom kulturnog turizma.

Spomenuli ste nekoliko puta tijekom razgovora riječ brend. Koji bi po vama bili najjači hrvatski kulturni brendovi?

- Ne mogu ne spomenuti nešto što je odredilo moj profesionalni habitus, a to je područje Sjeverozapadne Hrvatske, dakle Hrvatsko zagorje i Varaždinska županija, gdje imate Muzej krapinskih neandertalaca, Etno muzej Kumrovec, dvorac Veliki Tabor, toplice, male barokne crkvice, grad Varaždin koji je brendiran kao grad kulturnog turizma i već vrlo dobro pozicioniran na europskoj karti... S druge strane, ne mogu zaobići zadovoljstvo s istokom Hrvatske, a u Lici, pak, možemo govoriti o Tesli kao brendu. Tu je, naravno, Dubrovnik, ali i Split koji se snažno pozicionira ne više kao prolazno već i kao kulturno odredište koje je dobilo i nagradu za destinacijski menadžment.