Ured za kulturu treba odvojiti od obrazovanja i sporta ako Zagreb želi biti prijestolnica umjetnika

Na dnevnom redu zagrebačke Gradske skupštine 26. ožujka naći će se inicijativa koju su predsjednik Skupštine Darinko Kosor i njegov Savjet za kulturu prvi put javno predstavili prije godinu i pol dana.

Riječ je o namjeri da se iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ured za kulturu odvoji kao zasebna adiministrativna cjelina.

Prijedlogu takvog izdvajanja, o kojem će glasati zagrebački vijećnici, prethodi peticija za samostalni Gradski ured za kulturu koju je u proteklih desetak dana, kako nas je informirao Kosor, potpisalo više od dvjesto kulturnih djelatnika.

Ugledni potpisnici

- Peticija će se u organizaciji Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi i Hrvatske glazbene unije, te uz veliki angažman nekoliko uglednih pojedinaca, moći potpisati sve do kraja ovog tjedna, točnije do 6. ožujka, nakon čega će biti predana zamjenici gradonačelnika Sandri Švaljek.

Nadam se da će zamjenica gradonačelnika biti predlagatelj te točke dnevnog reda, međutim, ako se to ne dogodi, predlagatelji će biti zastupnici Gradske skupštine i to, prema mojim saznanjima, velika većina njih jer ovu su ideju do sada podržali u većem broju zastupnici skupštinske i većine i oporbe - rekao je za Jutarnji list Darinko Kosor.

Predsjednik Gradske skupštine napominje da su svi dosadašnji potpisnici peticije redom poznati i priznati kulturni djelatnici, među kojima Darinko Kosor posebno izdvaja Ninu Obuljen, Ivanu Bakal, Josipa Zankija, Borisa Ljubičića, Gordanu Vnuk, Borisa T. Matića, Dalibora Martinisa, Nevena Frangeša, Alana Bjelinskog, Alfija Kabilja, Zorislava Lukića, Huseina Hasanefendića Husa, Gorana Končara, Edu Popovića, Božidara Petrača, Vladimira Kranjčevića, Pavla Dešpalja, Tonka Ninića, Žarka Savića, Željka Königsknechta, Snježanu Banović, Tihomira Milovca, Zoltana Novaka, Peruška Bogdanića, članove Zagrebačkog kvarteta, Zagrebačkih solista i Zagrebačke filharmonije, te Ljubicu Pilić, glavnu tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.

Među spomenutim licima su i članovi Kosorova savjeta za kulturu, koji trenutno djeluje u sastavu Snježana Banović, Paolo Sfeci, Neven Frangeš i Vladimir Kranjčević. Dr. sc. Snježana Banović podrobnije je ovdje argumentirala ideju o osamostaljenju Ureda za kulturu.

- Prema slovenskoj studiji koju su potpisali Maja Breznik i Aldo Milohnić, koja obuhvaća istraživanje u 33 grada i 18 država u Europi, Zagreb, Prag i Trst jedini su gradovi koji nemaju samostalne urede za kulturu.

Bez strategije

Jedino je Trst, koji nije metropola, poput Zagreba vezao kulturu sa sportom u administrativnu cjelinu, dok Prag ima Ured za kulturu, baštinu i turizam, što su u češkom slučaju povezane djelatnosti s obzirom na snažnu okrenutost te prijestolnice prema kulturnom turizmu kojem bi, uostalom, i Zagreb trebao stremiti, a ne da dopušta da mu se turizam događa stihijski.

Uostalom, zar nije nelogično da Zagreb kao kandidat za europsku prijestolnicu kulture 2020. nema samostalni ured za kulturu, kao ni vlastitu kulturnu strategiju - upozorava Snježana Banović.

Članica Kosorova savjeta za kulturu podsjeća i na tribinu na kojoj je, među ostalim, Emina Višnić iz Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade izrazila mišljenje da je trenutni ured koji se bavi kulturom, obrazovanjem i sportom doista preopsežan posao za jednog pročelnika, te je poentirala da statističke analize otkrivaju kako je u razdoblju od 2009. do 2014. program kulture pao za otprilike 20 posto dok je onaj za sport povećan.

- Osamostaljenje Ureda za kulturu u svakom slučaju donijelo bi veću operativnost i efikasnost u skrbi za kulturne institucije i inicijative, strateško planiranje i transparentnost financiranja, a sve kroz manji opseg administracije koja ga vodi -smatra Snježana Banović.

Nekadašnji SIZ-ovi

Gledajući u dalju i bližu povijest, Snježana Banović podsjeća da je i među nekadašnjim SIZ-ovima, samoupravnim interesnim zajednicama, koji su bili preteča današnjih gradskih ureda, također postojao SIZ predviđen samo za kulturu.

Ranih devedesetih godina je egzistirao sekretarijat za kulturu i prosvjetu koji će se poslije nazvati gradskim uredom. U novije doba Ured za kulturu bio je samostalan jedino u prvoj polovici dvijetisućitih, za SDP-ove vladavine gradom i u mandatu pročelnika Dragutina Palašeka.

Međutim, Kosorova inicijativa za osamostaljenjem kulturnjaka u gradskoj administraciji, napominje Snježana Banović, smatra se nestranačkim pitanjem, i želi se provesti na temelju konsenzusa različitih političkih opcija u glavnome gradu.

Ako vijećnici doista izglasaju prijedlog samostalnog Ureda za kulturu, procjena je da su dva mjeseca potrebna da se ta odluka administrativno provede u djelo, a nakon toga treba raspisati i natječaj za čelnog čovjeka zagrebačke kulture.