U samom srcu Zagreba, u galeriji (Art Square Gallery) na Trgu bana Jelačića, otvorena je izložba "Dijalog s površinom" hrvatskog slikara Marijana Jevšovara (1922.-1998.), člana i suosnivača proto-konceptualne umjetničke grupe Gorgona, koja je djelovala od 1959. do 1966. godine i kojoj su, osim navedenog slikara, pripadali i drugi veliki slikari kao što su Julije Knifer, Đuro Seder, Josip Vaništa, Ivan Kožarić i Miljenko Horvat te teoretičari Dimitrije Bašičević, Radoslav Putar i Matko Meštrović.
"Njegovo umjetničko stvaralaštvo obuhvaća različite faze, od figurativnog slikarstva do apstraktnog izraza. Nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946. stvarao je figurativne radove. Pod utjecajem profesora Marina Tartaglie, kod kojeg je specijalizirao slikarstvo (1946. – 1948.), i boravka u Parizu (1954. – 1956.), započinje istraživati apstraktno slikarstvo. Koristi akromatske boje i materičnost, s naglaskom na proces slikanja. U vrijeme djelovanja Gorgone (1959. – 1966.) istražuje nove mogućnosti likovnog izraza te postiže punu umjetničku zrelost. Autor je antičasopisa Gorgona br. 3, 1962. godine. Njegova djela iz tog perioda hermetična su i monokromna, slikana u više slojeva, bliska konceptu antislike. Proces stvaranja bio je važniji od konačnoga vizualnog rezultata, a slika je rezultat mentalnog procesa i instrument spoznaje. Za slikanje je govorio da je to ‘negacija forme i prljanje bijele površine‘ platna ili papira.
Tada nastaje najznačajnija slika njegova opusa – Siva površina (1960. – 1962.), koju je slikao tijekom dvije godine i koja na najbolji način odražava njegovu potragu za ‘nultim stupnjem slikarstva‘. Slavni kompozitor avangardne glazbe John Cage oduševio se slikom prilikom posjeta Jevšovarovu atelijeru u Zagrebu, a struka pronalazi ekvivalentnost te slike i Cageove skladbe posvećene tišini ‘4‘33‘‘. Uskoro nastaje i serija Savršeni crteži (1965.). Krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Marijan Jevšovar počeo je koristiti širi spektar boja, proširujući svoj umjetnički izraz, ali i dalje ostajući na području apstrakcije. U slikama nastalim u drugoj polovini 1970-ih približava se primarnom i analitičkom slikarstvu", piše u predgovoru izložbe ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Nataša Ivančević, ističući da slike koje okuplja "Dijalog s površinom" dosad nisu izlagane.
Njihov ih je autor naslikao, nastavlja, u atelijeru sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, dok su neke nastale neposredno prije njegove smrti.
"U većini radova umjetnik ostavlja praznu bjelinu platna i tek na rubovima intervenira čistim bojama i pravokutnim formama. Na nekim je slikama ta intervencija toliko minimalna da je gotovo cijela površina slike prazna u tom kontemplativnom dijalogu umjetnika i praznine. Ili pak bojom upisuje pravilnu liniju izdužena pravokutnika koju djelomično oslikava obojenim poljem mekih rubova. Vidljivi su odmjerenost i minimalizam te suzdržana gesta. I na tim posljednjim Jevšovarovim djelima prisutna je filozofija negacije forme, kao i potreba za traženjem ravnoteže između praznine i zone obojenog polja slike. Kao i u seriji Savršeni crteži, geometrijske oblike ne prikazuje matematički preciznim konturama, već svjesno nesavršeno, slijedeći tok misli, osobni doživljaj i odnos prema svijetu", pojašnjava Ivančević.
Izložba traje do 25. lipnja,a za javnost je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 14 i 16 do 20 sati. Subotom je zainteresirani mogu pogledati od 10 do 14 sati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....