Tko je oblikovao našu svakodnevicu u socijalizmu?

ZAGREB - Sedamdesete su godine. Gaetano Pesce dovršio je stolicu Blow up i upravo kreće u osvajanja novim, maštovitim pop art stolicama. Američki arhitekt, dizajner, filozof, izumitelj i pisac Buckminister Fuller projektira futurističke geodetske kupole. S jedne strane konzumerizam, s druge utopija i idealizam. Sve je dopušteno. Euforija koja prati dizajn kao sastavni dio poslijeratne obnove stišala se i dizajn ponovno počinje živjeti vlastitim životom, nije više toliko u službi država koliko različitih životnih stilova.

Kolektivne zasluge

Ni u Jugoslaviji toga doba dizajn nije ništa manje važan. No, ovdje nema dizajnerskih zvijezda i isticanja imena, nema Pescea niti Fullera, naši su autori obuzdali vlastiti autorski ego, vrijeme je kolektivnih zasluga i uspjeha. Pa su tako, iako su oblikovali predmete od kojih su neki definirali epohu, većina industrijskih dizajnera i dizajnerica iz Rade Končara ostali nepoznati čak i profesionalnoj javnosti. Do sada.

Koraljka Vlajo, autorica izložbe “Porculanski sjaj socijalizma”, što nam je otkrila nepoznata imena dizajnerica i dizajnera iz Jugokeramike, odnosno Inkera, odlučila je istražiti tko stoji iza dizajna predmeta domaćeg industrijskog giganta. Budući da se sve odvija u za dizajn anonimnom razdoblju između sedamdesetih i devedesetih, dugo je tragala za svim protagonistima, a svoja otkrića predstavit će javnosti na izložbi pod naslovom “Skriveni dizajn/Odjel dizajna Končar 1971. - 1990.” koja se otvara večeras u Hrvatskom dizajnerskom društvu.

U to je doba u brojnim Končarevim tvornicama od Samobora do Skoplja zaposleno 25.000 radnika. Končar ima megaprojekte u stotinjak zemalja, a najveće su isporuke brojnih hidroelektrana i termoelektrana od Zimbabvea do Indije.

Šačica ljudi, pak, okupljenih u Zagrebu, radi na dizajnu, razmišlja kako poljepšati svakodnevnicu. I nastaju neki predmeti koji su definirali svoju epohu, poput kalorifera Končar koji i danas možemo naći u brojnim kućanstvima, baš kao i mlinca za kavu Miki.

Svestrani Robotić

Kustosica Vlajo uspjela je otkriti petnaest dizajnera koji su radili u Končaru. Počela je od najpoznatijeg, Vladimira Robotića, koji je nedavno dobio i nagradu za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva.

Svestrani Robotić, u to doba autor knjige “Upravljanje industrijskim dizajnom/organizacija dizajn biroa”, bio je ravnatelj Centra za industrijsko oblikovanje i na čelu samostalnog Odjela dizajna u Končaru.

- Još su šezdestih godina, unutar Odjela za arhitektonsko-građevinsko projektiranje u Končaru, Noe Maričić i još nekoliko entuzijasta pokušavali upozoriti na važnost dizajna, a onda im se pridružio i Robotić. Većina ih nije imala dizajnersko obrazovanje, bili su arhitekti ili strojari (izuzetak je Zlatko Kapetanović koji je dizajn diplomirao na Sveučilištu u Kaliforniji, op. a). U svakom slučaju, nepravedno su zanemareni, a važni su za svaku ozbiljnu povijest hrvatskog produkt dizajna - kaže Koraljka Vlajo.

Metodološki pristup

Možda oblikovanje dispečerskog centra, transformatora ili trafostanice nije bilo toliko seksi kao Pesceove stolice, no hrvatski je industrijski dizajn u tom razdoblju, s jedne strane, svojim čistim linijama ukazivao na utjecaj Braunovske estetike, s druge na ozbiljan metodološki pristup:

- Riječ je o dizajnu na znanstvenim nogama. Tijekom istraživanja najviąe me fasciniralo koliko su razrađeni elaborati za pojedine predmete, pa ću te iscrpne bilješke također pokazati na izložbi. One nam daju uvid u proces rada dizajnera, ali i tehnološka ograničenja s kojima su se suočavali, pa i frustracije autora - napominje kustosica.

Skriveni pratitelji

Opširan elaborat prati i slavnu tiristorsku lokomotivu, model 442 Zlatka Kapetanovića, kao i asortiman proizvoda glačala, model LG102, te jednako upamćenu pokretnu poljsku kuhinju Vladimira Robotića.

- Ovi su predmeti oblikovali svakodnevicu brojnih generacija i do te se mjere uvukli u naą vizualni kod da su stekli status anonimnog, sveprisutnog objekta. Neki od proizvoda i danas su naši skriveni pratitelji. Iako Končaru roba za široku potrošnju nije bila osnova, kao slovenskoj Iskri ili Gorenju, njegov Odjel dizajna bio je utočiąte industrijskih dizajnera u doba kad su domaće tvrtke odustajale od ulaganja - zaključuje kustosica.

Razgovor s kustosicom Koraljkom Vlajo i dizajnerima iz Končareva Odjela dizajna održat će se 10. studenoga u 19 sati. Neki od njih i danas rade, pa tako Ivanka Pribić oblikuje dizajn prigradskih vlakova.