PREDAVANJE I IZLOŽBA

STRUKTURE NEVIDLJIVOG Jean-Marc Lévy-Leblond o vezi umjetnosti i znanosti

 Wikipedia
Zajednički nazivnik ambicioznog međunarodnog projekta u Klovićevim dvorima je pokušaj materijaliziranja onog što je nevidljivo našim čulima

Većina rasprava na području povezivanja umjetnosti i znanosti bavi se usporedbama čiji je cilj istaknuti sličnosti između umjetničke kreacije i znanstvenog istraživanja. U okviru projekta 'Strukture nevidljivog', francuski znanstvenik Jean-Marc Lévy-Leblond u Tehničkom muzeju u Zagrebu održat će danas na engleskom jeziku predavanje 'Umjetnost i znanost danas'.

Jean-Marc Lévy-Leblond u svom će predavanju obrazložiti zašto je takvo gledanje površno. Uzmemo li u obzir aktualne prakse, društvene i pojedinačne, na tim dvama područjima, a ne njihove apstraktne značajke, pokazat će se da su razlike između umjetnosti i znanosti veće i zanimljivije od njihovih sličnosti. Samo priznavanjem njihovih različitosti moguće je među njima pokušati izgraditi plodne veze bogate značenjima. To će stajalište biti ilustrirano s nekoliko „kratkih susreta“ između fizičara (predavača) i nekolicine suvremenih umjetnika.

Jean-Marc Lévy-Leblond paralelno istražuje na polju epistemologije i filozofije znanosti, primarno se baveći problematikom kvantne teorije i teorije relativnosti. Proučava društvene, političke i kulturne aspekte moderne znanosti, te je aktivan na polju popularizacije i komunikacije znanosti. Sebe smatra jednim od prvih predstavnika nove profesije, a to je "kritičar znanosti".

Suradnja znanstvenika i umjetnika

Izložba 'Strukture nevidljivog', otvorena sinoć u gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori, dio je istoimenoga ambicioznog međunarodnog umjetničko-znanstvenog projekta.

Autorica izložbe Martina Kramer, ujedno i jedna od umjetnica čiji su radovi predstavljeni na izložbi, ističe kako je zajednički nazivnik svih djela da pokušavaju materijalizirati ono što je nevidljivo našim čulima. Da bi to bilo moguće, umjetnicima je bila potrebna pomoć znanstvenika, a ta će suradnja, uvjerena je Kramer, za trajanja projekta uroditi još nekim iznenađenjima.

Brojnim posjetiteljima predstavila je umjetnike koji su nazočili otvorenju izložbe, a to su Marine Antony, Elias Crespin, Pierre Gallais, Tommi Grönlund i Petteri Nisunen, Ivana Franke, Isabelle Sordage i Mirjana Vodopija, kao i znanstvenike koji su sudjelovali u razgovorima - fizičara i esejista Jean-Marc Lévy-Leblonda, matematičara Etienna Ghysa te fizičare Danka Bosanca i Davora Horvatića.

Izložba je organizirana u suradnji Galerije Klovićevi dvori i Fondacije Vasarely iz Aix-en-Provencea, a njezinu otvorenju nazočio je i predsjednik te fondacije Pierre Vasarely, unuk poznatoga umjetnika Victora Vasarelyja.

Umjetnička vizualizacija znanstvenih otkrića

Izrazio je zadovoljstvo što će izložba pridonijeti suradnji hrvatskih i francuskih umjetnika te najavio da će izložba biti predstavljena na jesen ove godine u Fondaciji Vasarely, a moguće je i njezino predstavljanje i u Budimpešti te Finskoj.

Riječi francuske veleposlanice Michelle Boccoz kako se radi o doista ambicioznome projektu koji najavljuje sve tješnju buduću suradnju umjetnika i znanstvenika, potvrdio je i finski veleposlanik Timo Rajakangas podsjetivši kako je, kada se u listopadu prošle godine upoznavao s tim projektom, razmišljao da kao veleposlanik treba predstavljati ono što je vidljivo i po čemu je njegova zemlja prepoznatljiva - visokim tehnologijama i vrhunskome dizajnu. Ipak, naglasio je, nije bilo nikakve dvojbe da se Finsko veleposlanstvo uključi u taj izuzetan projekt u kojemu sudjeluju i dvojica finskih umjetnika.

Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin ocijenila je kako je riječ o doista fascinatnoj izložbi i nečemu potpuno novom što nas, međutim, smisleno vraća u vrijeme 60-tih godina prošloga stoljeća i pokreta Nove tendencije kada su njegovi sudionici promišljali kako i koliko može umjetnost vizualizirati otkrića znanosti.

Iako vremenski udaljeni desetljećima, sudionici Novih tendencija, podsjetila je Viculin, promišljali su ta pitanja samo nekoliko koraka dalje od Klovićevih dvora - u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti na Katarinskome trgu.

Kustosice izložbe, koja će biti otvorena do 15. lipnja, su Koraljka Jurčec Kos i Marina Viculin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 18:44