Dvije skulpture "Konja koji koračaju" Josefa Thoraka, jednog od vodećih umjetnika Trećeg Reicha, javlja Deutsche Welle, stajati će od jeseni na Spandau citadeli u Berlinu. Od Thoraka ih je Hitler naručio na vrhuncu svoje moći, konji-blizanci stajali su u vrtu sjedišta njegove vlade od 1939. do 1943.
Thorak je austrijsko-njemački kipar poznat je po monumentalnim skulpturama, posebice muških figura, a spomenuti konji bili su dio tisuća brončanih radova izrađenih za nacistički režim u pokušaju da Berlin transformiraju u imperijalni glavni grad.
Jedan od konja već je neko vrijeme izložen, a drugi je na restauraciji koja, očekuje se, završava uskoro.
10. rujna bit će trajno stavljene u postav tamošnjeg muzejskog prostora, skupa s još nekima od radova iz tog razdoblja koje slave nacistički režim. Namjera im je tamo napraviti centar za proučavanje "toksičnih" spomenika, spomenute skulpture drže "svjedočanstvima njemačke povijesti", "važnim simbolima".
Na Spandau citadeli, renesansnoj tvrđavi koja je pretvorena u izložbeni prostor, umjetnine će biti postavljene ne bi li, kako kažu na službenim stranicama Spandau, rasvijetliti kako su "nekadašnje državne vlasti željele oblikovati berlinski gradski krajolik" kroz spomenike koje su naručili.
Zbirka sadrži spomenike nastale od 1849. do 1986., radove iz razdoblja Trećeg Reich, Weimarske Republike, nacističke Njemačke i DDR.
Ranija su izlaganja nacističke umjetnosti u njemačkoj javnosti izazvala razne polemike i proteste.
Prošle se godine Pinakoteka u Münchenu suočila s nizom kritika nakon što je izložila slike Adolfa Zieglera, još jednog nacističkog umjetnika, piše Deutsche Welle. Georg Baselitz, jedan od najutjecajnijih živućih svjetskih umjetnika, pozivao je na uklanjanje Zieglerovih djela.
"Šokantno je da je nacistička propaganda moguća na ovako prljav način u minhenskom muzeju", napisao je Baselitz prošlog listopada, ističući da je "nepodnošljivo" da djela umjetnika koje su nacisti progonili stoje pored djela umjetnika odgovornog za njihov progon.
Veći broj nacističkih propagandnih skulptura i djela ostalo je u javnim prostorima, poput Olimpijskog stadiona u Berlinu, kojega je naručio nacistički režim za Olimpijske igre 1936. godine. Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. koje se dijelom održavalo na tom stadionu, neki su aktivisti pozvali na uklanjanje nekoliko kipova. Međutim, grad je to odbio uz obrazloženje da bi uklanjanje bilo poricanje njemačke povijesti.
"Konji koji koračaju" ponovno su otkriveni tek 2015. nakon što je policija razotkrila tajni lanac trgovine umjetninama koji je djelovao u Njemačkoj. Thorakovi konji tad su zaplijenjeni, skupa sa skulpturama Fritza Klimscha i Arna Brekera, još dvojice Hitlerovih omiljenih umjetnika.
Umjetnost koja veliča nacizam i dalje ima svoje kupce, kola na sivom tržištu uglavnom po Njemačkoj, SAD-u i Rusiji.
Josef Thorak rođen je u Beču 1889., u rodnom je gradu neko vrijeme pohađao Umjetničku akademiju, potom je 1915. prešao na Berlinsku umjetničku akademiju. Nakon studija etablirao se kao autor proporcijama monumentalnih djela.
Njegov stil osigurao mu je mnoge narudžbe režima, od 1937. nadalje Thorak je bio među najtraženijim kiparima nacista, radi niz skulptura koje slave navodnu snagu i slavu režima.
Dok Hitler i njegov režim progone židovske i moderne umjetnike za koje su tvrdili da stvaraju izopačenu umjetnost.
Dok režim provodi i ohrabruje pljačku zbirki židovskih kolekcionara umjetnina, Thorak gradi karijeru. Razveo se od supruge, židovke, te dobio značajnu poziciju na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata nastavio je stvarati, sve do smrti 1952. godine.