‘Rastu cijene nekretnina i pravo na stan postaje ključno političko pitanje. Ovako su to rješavali u ex-Yu‘

Institut za povijest umjetnosti organizirao je Međunarodnu znanstvenu konferenciju "Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War", koja se u četvrtak i petak održava u zagrebačkom Pučkom otvorenom učilištu, a u subotu je predviđeno stručno vodstvo po lokacijama.

Konferencija se održava u sklopu ERC projekta "Housing.Yu – Right to Housing: The Production of Spaces of Everyday Life in Yugoslavia (1945–1991)"/(Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata), a okupila je domaće i međunarodne znanstvenike, istraživače i profesore, koji će kroz analizu povijesnih modela iz 20. stoljeća ponuditi moguće odgovore na stambena pitanja današnjice.

Uvodno izlaganje u četvrtak održao je Miles Glendinning sa Sveučilišta u Edinburghu, međunarodno priznati istraživač masovne stanogradnje i zaštite arhitektonskog nasljeđa 19. i 20. stoljeća. Prikazao je i objasnio urbanističke i arhitektonske modele planske izgradnje tzv. ranog poratnog razdoblja u Londonu, između 1945. i 1965. godine.

"Tadašnji vodeći britanski urbanisti i arhitekti bavili su se modelima tzv. klastera, grupa ili blokova zgrada za stanovanje, koji su obuhvaćali nisku, srednju i visoku izgradnju, ovisno o lokacijama", naglasio je.

Drugo plenarno predavanje u petak održat će Marija Drėmaitė sa Sveučilišta u Vilniusu, istaknuta povjesničarka arhitekture koja se bavi društvenom poviješću stanovanja, arhitekture i kulturne baštine 20. stoljeća, posebice europskih zemalja socijalističkog istoka.

Slična iskustva podijelit će gosti izlagači sa sveučilišta u Vilniusu (Litva), Exeteru (Engleska), A Coruñi (Španjolska), Kopenhagenu (Danska), Budimpešti (Mađarska), Beču (Austrija), Turku/Vassa (Finska), Zürichu (Švicarska) i Firenci (Italija).

Za subotu ujutro predviđena je vođena tura odabranih primjera modernističke stambene arhitekture Zagreba i Novog Zagreba.

Iako se izlaganja na konferenciji pretežno bave modelima masovnog stanovanja nakon 2. svjetskog rata na prostoru Europe i bivše Jugoslavije, iz Instituta za povijest umjetnosti pojašnjavaju kako su ove teme i danas iznimno aktualne: "U vremenu rastućih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izraženije nesigurnosti povezane sa stanovanjem, pitanje prava na stan ponovno postaje jedno od ključnih društvenih i političkih pitanja", poručili su.

Projekt "Housing.Yu" istražuje stambene politike, financiranje stanovanja, vlasničke i korisničke odnose, urbanizam, arhitekturu i stambenu izgradnju u socijalističkoj Jugoslaviji, s gostima izlagačima iz bivše države (Hrvatska, Slovenija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija).

"Polazište konferencije nadilazi pitanje kako se u prošlosti gradilo, a fokus skupa usmjeren je na znatno širi kontekst, podrazumijevajući pitanja što je pravo na stanovanje značilo kao ideja ili program, kao stručni projekt, društveno pravo i praktična politika", stoji u priopćenju Instituta.

Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, stanovanje se u brojnim europskim državama nije promatralo isključivo kao privatna stvar pojedinca ili kao roba prepuštena tržištu nekretnina. Države, lokalne zajednice, poduzeća, zadruge, arhitekti i urbanisti razvijali su različite modele kojima se nastojalo sustavno odgovoriti na nedostatak stanova, ubrzanu urbanizaciju i velike društvene promjene.