Putovanja s Titom: dnevnički zapisi fotografa u kojeg je Josip Broz imao veliko povjerenje, koji je proputovao 70 zemalja

Osim što je gradio i bio jedan od ključnih aktera Pokreta nesvrstanih, Tito je za nekadašnje Jugoslavije bio, naročito u godinama prije pokretanja Nesvrstanih, angažiran u podršci oslobodilačkim pokretima u Africi, koji u to vrijeme ustaju protiv kolonijalne vlasti.

Tako je, primjerice, izaslanstvo tadašnje, privremene alžirske vlade 1959. došlo u Jugoslaviju zatražiti potporu u borbi za neovisnost od Francuza.

Službeni glasnik alžirskog oslobodilačkog pokreta El Moujahid u to je doba objavilo izvješće o posjeti i fotografiju na kojoj Tito - Alžircima uručuje pušku.

Alžirske vođe otpora tad su u Sekretarijatu za informacije u Beogradu dobili kopije dokumentarnih filmova o jugoslavenskoj partizanskoj borbi, što im je bio materijal za obuku njihovih boraca.

Sve se to i razni materijali vezani uz Pokret nesvrstanih može pogledati na izložbi koja se u srijedu, 20. rujna otvara u Zagrebu.

Nazvana Arhivski život nesvrstanih donosi fotografije i dnevničke zapise iz privatnog arhiva obitelji Stevana Labudović, fotografa koji je duže od dva desetljeća snimao Tita, pratio ga na putovanjima i bilježio osnivanje i rad Pokreta nesvrstanih.

izložba Nesvrstani

Izložba donosi i video-radove koji se temelje na jugoslavenskim informativnim filmovima i žurnalima Filmske novosti. Filmske novosti bile su filmski studio koji je vodila savezna vlada nakon Drugog svjetskog rata, te koji je bio zadužen za dokumentiranje političkog, gospodarskog i kulturnog života socijalističke Jugoslavije. U Filmskim je Novostima velika prostorija gdje se u sefu čuva i opširna arhivska filmska građa koju su jugoslavenski snimatelji snimili za Alžirsku oslobodilačku vojsku. Velikim dijelom riječ je o snimkama koje je Stevan Labudović snimao od 1959. do alžirske neovisnosti 1962.

Ova izložba zapravo sumira i objedinjuje materijale proizašle iz višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Non-Aligned Newsreels koje je Mila Turajlić pokrenula 2015. godine.

izložba Nesvrstani

Stevan Labudović u tajnosti je poslan u Alžir, snimati ustanak i rat. Bio je jedan od najnagrađivanijih snimatelja jugoslavenskih Filmskih novosti, u to je doba Tita pratio pet godina, iskusan, čovjek od povjerenja, tad ga šalju na granicu Tunisa i Alžira, snimati djelovanje Alžirske oslobodilačke vojske ne bi li prikupio materijal za film koji bi se međunarodna javnost pridobila stati na stranu Alžira. U tri godine Labudović je snimio oko osamdeset i tri kilometra filma.

Izložba je svojevrsni uvod u kinopremijeru dva filma Mile Turajlić, dokumentarni diptih nastao iz autoričine višegodišnje fascinacije arhivima što ju ne dovelo i do otkrića goleme i gotovo nekorištene filmske arhive Stevana Labudovića.

Snimajući Tita, Labudović je u dvadest i pet godina posjetio sedamdeset zemalja. Prvo brodom, poznatim Galebom, a potom su putovali avionom.

izložba Nesvrstani

Labudović je snimao, a u arhivi je sačuvano, prve susrete vođa iz tadašnjeg Trećeg svijeta, ljude koji su koji su obilježili razdoblje dekolonizacije – među njima i Nehrua, Nasera, Sukarna, Kwame Nkrumaha, dokumentirao je konferencije Nesvrstanih od prve, beogradske, održane u rujnu 1961., neposredno nakon što je Sovjetski savez izvršio nuklearni pokus a Tito i dio zemalja Nesvrstanih, balansirajući između Washingtona i Moskve, izbjegli to osuditi, do posljednje konferencije održane za Hladnog rata, 1989., također u Beogradu.

izložba Nesvrstani

U srijedu 20. rujna, s početkom u 21 sat u Dokukinu KIC uz gostovanje redateljice Mile Turajlić održat će se kinopremijera filma Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas. U četvrtak, 21. rujna u Dokukinu KIC uslijedit će druga kinopremijera, Dosje Labudović: Nesvrstani, popraćena panel-diskusijom. Uz redateljicu Milu Turajlić, u panelu će sudjelovati povjesničar Tvrtko Jakovina i Budimir Lončar, nekadašnji ministar vanjskih poslova i sam sudionik zbivanja iz filma, te Simo Grbić, zadnji direktor Međunarodnog studentskog kluba prijateljstva koje je tijekom Pokreta nesvrstanih bilo glavno mjesto susreta i podrške stranim studentima. Panel će moderirati Petra Matić, muzeologinja i aktivistica koja u svojem radu istražuje baštinu nesvrstanosti.