ZAGREB - Galerija Gagosian priredila je umjetniku Damienu Hirstu retrospektivu na svojih 11 lokacija diljem svijeta. Galerije se nalaze u New Yorku, Londonu, Parizu, Los Angelesu, Rimu, Ateni, Ženevi, Hong Kongu... Riječ je o retrospektivi Hirstovih “Točkastih slika”. Od 1500, koliko ih ima, odabrana je 331 slika nastala u razdoblju od 1986. do 2011. godine. Hirst ih je, treba reći, sam naslikao jedva pet, ostale su djelo njegovih pomoćnika koji su radili prema preciznim uputama: ni jedna točka nije smjela biti iste boje, a razmaci između točaka morali su biti iste veličine kao i same točke.
Nagradna igra
Odmah nakon otvaranja izložbe organizirana je i nagradna igra za ljubitelje Hirstove umjetnosti koji su spremni prijeći tisuće kilometara kako bi izbliza pogledali ama baš sve “Točkaste slike”. Za sada su trojica ljubitelja umjetnosti dovršila avanturu obilaska svijeta zbog Hirsta, a najavljuju se još stotine (prijavilo ih se 760, a izložba traje do 10. veljače). Svakome tko obiđe svih 11 galerija nagrada je grafika bazirana na “Točkastim slikama” s potpisom samog umjetnika.
Valentine Uhovski prvi je kojem je to uspjelo. Krenuo je iz New Yorka, a posljednja mu je stanica bio London. Prešao je 48 tisuća kilometara, za što mu je trebalo osam dana. Dvadesetsedmogodišnji Uhovski rođen je u Rusiji, a u New York se preselio kao desetogodišnjak. Osnivač je web stranice Artruby, a Hirsta smatra jedim od “najznačanijih umjetnika naše, zapravo, bilo koje generacije”.
Hirstove se grafike prodaju po cijeni između 20.000 i 300.000 kuna, no Uhovski kaže kako svoju nikako ne namjerava prodati. Samo minutu nakon što se Uhovski pojavio u Gagosian galeriji u Londonu, u njujoršku je ušao Jeff Chu, novinar časopisa Fast Company.
Precijenjene slike
Ni on grafiku ne misli prodati, a Hirst mu je idol. Tan Wong, osnivač art bloga Arrested Motion, treći je posjetitelj koji je ispunio izazov, a njemu je posljednja stanica bio Hong Kong.
Mnogi Hirstovi kolege nemaju najbolje mišljenje o 47-godišnjem enfant terribleu svjetske umjetničke scene: smatraju da su mu slike precijenjene. David Hockney je svoju londonsku retrospektivu najavljivao kao obračun s Hirstom (na plakatima piše: “Sve je slike naslikao sam umjetnik”). Slikar Dave Summer protestira protiv Hirsta tako što poručuje: “Odlučio sam uopće ne slikati. Svejedno, moje su slike oštrije i jasnije nego Hirstove”, dok pisac Michel Houellebecq u svojem zadnjem romanu “Karta i teritorij” piše kako Hirst ionako podsjeća na prosječnog navijača Arsenala.
No, mnogi kritičari misle drukčije. Blake Gopnik, kritičar Daily Beasta, koji je u detalje proučavao poteze kista na ovim slikama, kaže: “Izgubiti se među svim točkicama kontemplativan je čin... Hirst je jednom rekao kako zamišlja neku vrstu paralelne stvarnosti koja bi cijela bila prekrivena točkicama, no zapravo je precizno oslikao univerzum u kojemu se sada nalazimo. Ne kažu li nam još u srednjoj školi, na fizici, da je svijet praznina ispunjena atomima?”
Nazivi slika su, inače: Kokain hidroklorid, Morfijev sulfat, Kontrolirane supstance... Neke su minijaturne i stanu u džep (nekoliko milimetara), druge, pak imaju i do 25 tisuća točkica i gigantskih su dimenzija.
Izazivaju ovisnost
Adrian Searle, kritičar Guardiana, kaže: “Ove slike se sažaljevaju nad nama. One nemaju tajne, ništa dodatno ne otkrivaju bez obzira na to koliko ih gledaš. To što vidiš, to je to. Poput cigareta su, smirujuće su, ali izazivaju ovisnost. Infiltriraju se posvuda, želja im je pokoriti svijet”.
“Točkaste slike” nisu ništa novo: japanska umjetnica Yayoi Kusama, koja je inače polovicu života provela u ludnici, već 60 godina pokriva tijelo točkicama, (ima izložbu sljedeći mjesec u Tate Modern). Oni koji ga vole zaključit će: Hirst nam nudi neoriginalnu ideju na originalan način. To je i najčešće slučaj u suvremenoj umjetnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....