PROŠIRENA FOTOGRAFIJA Zaboravljeno nasljeđe hrvatskih neoavangardnih umjetnika

ZAGREB - Izložba "Proširena fotografija", koja predstavlja radove hrvatskih neoavangardnih umjetnika aktivnih od sredine šezdesetih, otvara se danas u zagrebačkoj Galeriji Spot, u sklopu projekta "Zaboravljeno nasljeđe – europska avangardna umjetnost na mreži".

Projekt je posvećen neoavangardnoj umjetnosti europskih država koje su, u umjetničkom, političkom i geografskom smislu smještene na rubu kontinenta, a cilj mu je da se prakse zanemarene u dominantnim međunarodnim povijestima neoavangardne umjetnosti (ponovno) otkriju i (re)interpretiraju.

Središnji dio projekta je internetska baza europske umjetnosti (www.forgottenheritage.eu), nastala na temelju privatnih arhiva umjetnika i institucionalnih zbirki iz Poljske, Hrvatske, Estonije i Belgije, za koju se materijal prikupljao tijekom višegodišnjeg istraživanja članova tima Fondacije Arton iz Varšave, Muzeja Kumu iz Tallinna, Umjetničke škole LUCA iz Bruxellesa i Ureda za fotografiju iz Zagreba.

Baza će se kontinuirano nadopunjavati, a sada je u njoj više od dvadeset hrvatskih umjetnika. Neke od njihovih radova, kao i dokumentaciju prikupljenu za potrebe projekta, posjetitelji će moći vidjeti na izložbi u Galeriji Spot, koja se sastoji od tri cjeline.

Željko Jerman: Bez naziva/Pisano-prstom (1975.-1977.)

Prvi tematski segment traje od 23. travnja do 4. svibnja i bavi se formama društvenih akcija, a predstavit će radove grafičkog dizajnera Željka Borčića, čije je intenzivno umjetničko djelovanje tijekom sedamdesetih i osamdesetih posebice bilo fokusirano na medij fotografije i videa, konceptualnog umjetnika Željka Jermana koji je svojim elementarnim, siromašnim fotografijama aktivno participirao u javnom prostoru te umjetnice Edite Schubert koja se sedamdesetih godina koristila aproprijacijom, snimala 'beznačajne' snimke i fotografijom bilježila nereprezentativne postupke koje je prethodno izvela u mediju slikarstva.

Edita Schubert: Lažni osmijeh (2000.)

Tema drugog segmenta izložbe (7. – 18. svibnja) su osnovne strukture fotografije i filma te njihov međuodnos u kontekstu pojmova vremena i pokreta. Predstavit će se radovi Tomislava Gotovca, Marijana Molnara i Ivana Faktora.

Treći tematski segment (21. svibnja – 1. lipnja) okupit će radove Petra Dabca, Enesa Midžića i Vlade Marteka, koji su svoja umjetnička promišljanja usmjerili k samom mediju fotografije i mogućnostima izraza.

Kuratori izložbe su Sandra Križić Roban, Lana Lovrenčić i Jelena Pašić, a projekt "Zaboravljeno nasljeđe" održava se uz podršku programa Kreativna Europa.