‘PROTRESENI MUO‘

Priča o jednom muzeju i dva potresa: ‘Rad je bio i neka vrsta psihoterapije za sve nas‘

Horizontalno postavljene drvene skulpture
 Darko Tomaš/Cropix
Na izložbi se može vidjeti i prvi značajniji predmet koji je resturiran. Podni sat tijekom potresa prevrnuo se i razbio

Samo mjesec dana nakon što je 17. veljače obilježio stotinu i četrdeset godina od kada je na inicijativu Društva za umjetnost i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavoga pokrenuto osnivanje muzeja kao jedne od prvih institucija takve vrste u Europi, godina velikih planova Muzeja za umjetnost i obrt prekinuta je potresom.

Osam mjeseci nakon tog događaja MUO otvara izložbu o muzeju stradalom u potresu, ovom zadnjem, ali i onom koji se dogodio 1880. godine, o predmetima koji su oštećeni, onda i sada, povijesti zgrade, zbirkama, ljudima koji tu rade, umjetnicima, arhitektima...

Neprepoznatljivost

"Izložba je nastala dok smo hodali preko šute i razmišljali između ostalog o svemu ovome što sada vidite. Potres nas je potaknuo. Tad se rodila ideja o izložbi. Prvo vrijeme bila je to i neka vrsta psihoterapije za sve nas", kaže ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović dok prolazimo postavom izložbe koju su nazvali "Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. - 2020."

image
Autoportret sa psom Miroslava Kraljevića i ravnatelj MUO, Miroslav Gašparović
Darko Tomaš/Cropix
image
Ravnatelj MUO, Miroslav Gašparović i Irma Huić
Darko Tomaš/Cropix

Izložbu je Gašparović osmislio s voditeljicom Službe za održavanje objekta arhitekticom Irmom Huić, ali i drugim djelatnicima i kustosima muzeja koji je od potresa u ožujku do rujna bio zatvoren za javnost. Počinje upravo pričom o dva potresa, o gradu, o muzeju, prvim predmetima koji su došli u zbirku.

"Jednu smo dvoranu posvetili najranijim predmetima, kupljenim prije nego što je muzej osnovan kad se u Rimu 1874. godine nalaze Strossmayer i Kršnjavi. Tu Strossmayer nagovara Kršnjavog da se vrati i pokrene Društvo umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt te mu daje novce da kupi na aukciji katalonskog kolekcionara i umjetnika Mariana Fortunyja određene predmete za budući muzej. Tu su oni predmeti koji su došli do nas, kasnije se nešto od tih predmeta rasulo po drugim ustanovama, nešto je i nestalo", priča Gašparović.

image
Darko Tomas/Cropix

Posjetitelji će moći vidjeti i prve predmete koji su dolazili u Muzej za umjetnost i obrt od kraja 70-ih do početka 80-ih godina 19. stoljeća, kao i eksponate koji su znatno oštećeni u zadnjem potresu do stupnja neprepoznatljivosti poput jednog kredenca iz 18. stoljeća koji je izložen u dijelovima.

Statistika i povijest

"Namjerno nismo čistili prašinu i šutu na eksponatima", kaže Gašparović. Na izložbi se može vidjeti i prvi značajniji predmet koji je restauriran. Podni sat izložen u stalnom postavu MUO tijekom potresa 22. ožujka prevrnuo se i razbio u sitne dijelove.

"Činilo se nemogućim vratiti ga u prvotno stanje, međutim, zaslugom i restauratora MUO sačuvalo se sve, pa i najsitniji detalji. Sjajno ga je obnovio Mihovil Depolo, restaurator za drvo, a restauraciju su financijski pomogli iz The British Croatian Society.
Jedna soba posvećena je statistici, koliko je predmeta stradalo u potresu ili koliko je cigli otpalo, a kroz više tematskih cjelina izložba prikazuje povijest muzeja, kronologiju uspostave muzejskih zbirki, povijest gradnje i korištenja današnje muzejske zgrade kao i istaknute povijesne činjenice i okolnosti koje su dovele do formiranja danas značajnih muzejskih i galerijskih institucija poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla čiji su početci neraskidivo vezani uz MUO. Izložba, među ostalim, predstavlja i nepoznatu povijest zagrebačkih muzej. Kroz postav ove izložbe želja im je pokazati da je MUO inicirao i stvaranje niza značajnih ustanova u kulturi o čemu pak svjedoče zanimljivi i značajni predmeti iz fundusa tih ustanova, kao na primjer, slika Miroslava Kraljevića "Autoportret sa psom" iz 1910. koju je MUO nabavio za budući postav Moderne galerije. "Sve do kraja 90-ih ta se slika vodila u inventaru muzeja."

image
Darko Tomaš/Cropix

Pozitivna poruka

Izdavaju i jednu od prvih nabava za budući Muzej, prepoznatljiva je na fotografiji predmeta ponuđenih na dražbi Fortuny - boca je dar biskupa Strossmayera 1880. i najstariji je predmet Zbirke, a vjerojatno je to boca što je Strossmayer kupio u Parizu za 2000 franaka iz ostavštine slikara Fortunyja.

Na izložbi su i kipovi ugarskog kralja Ladislava i vojvode Emerika koji potječu s oltara sv. Ladislava koje je majstor kipar Ivan Komersteiner u 17. stoljeću izradio za apsidu sjevernog bočnog broda nekadašnje Zagrebačke katedrale. Kipovi i dijelovi oltarne arhitekture iz razorene Katedrale u potresu 1880. godine, našli su svoje utočište u Muzeju - izloženi u dvorani Sakralne umjetnosti stalnog postava.

Dvorana je teško stradala u potresu 2020. kada su kipovi ponovno oštećeni. "Oltar i ove skulpture na određen način simbolički povezuju sudbinu i stradanje grada Zagreba i MUO u oba zagrebačka potresa", napominju u MUO. "Hoćemo poslati pozitivnu poruku. Idemo dalje", kaže ravnatelj Gašparović.

image
Darko Tomaš/Cropix
image
Darko Tomaš/Cropix
image
Darko Tomaš/Cropix
image
Darko Tomaš/Cropix
image
Darko Tomaš/Cropix
image
Darko Tomaš/Cropix

Poziv građanima da podijele svoja sjećanja

Ususret izložbi Muzej za umjetnost i obrt organizirao je i foto natječaj u kojem je pozvao sve građane da se pridruže u stvaranju ove važne izložbe te da sudjelovanjem podijele svoja sjećanja i emocije te da budu dio izložbe jer Baština, to smo MI!

Na natječaj je prijavljeno više stotina fotografija, od kojih je žiri Muzeja odabrao 20 najboljih koje su sada u postavu izložbe.

Premijerno online predstavljanje izložbe PROTRESENI MUO: OD POTRESA DO POTRESA 1880. - 2020. održat će se izravnim prijenosom iz MUO, 24. studenoga u 19 sati na Facebook profilu Jutarnjeg lista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 11:01