TUŽNA VIJEST

Preminuo veliki i svestrani animator, redatelj, karikaturist, strip-crtač i dizajner Borivoj Dovniković Bordo

Borivoj Dovniković Bordo

 Dragan Matic/Cropix
Karikaturom i ilustracijom bavio se od 1949. Stripove je objavljivao u Horizontovu zabavniku, Petku, Plavom vjesniku, Vjesniku i dr.

Filmski redatelj, scenarist, animator, karikaturist, strip-crtač i grafički dizajner Borivoj Dovniković Bordo preminuo je u dobi od 91 godine.

Jedan od najcjenjenijih hrvatskih animatora, afirmiran i na međunarodnoj sceni, bio je sudionik najvažnijih trenutaka u hrvatskoj animaciji, a tijekom dugogodišnje karijere za svoj je rad primio niz nagrada.

Dovniković je rođen 12. prosinca 1930. godine u Osijeku, gimnaziju je pohađao u Beogradu, Požarevcu i Osijeku, a 1949. upisao je Likovnu akademiju u Zagrebu koju je već 1950., na poziv Fadila Hadžića, napustio kako bi se uključio u projekt stvaranja prvoga hrvatskog profesionalnog crtanog filma (Veliki miting, braća Norbert i Walter Neugebauer, 1951.)

Nakon toga je radio kao crtač i animator u "Duga-filmu", "Interpublicu" i "Zagreb-filmu". Usporedo je bio i novinar u Kerempuhu, Ježu i Vjesniku u srijedu (do 1958. godine). Za prvi autorski projekt Lutkica (1961.) dobio je počasnu diplomu u Acapulcu.

Bio je majstor psihološke animacije te autor duhovitih gegova, individualiziranih karaktera i uvjerljivih situacija. Jedan je od prvaka ne samo Zagrebačke škole crtanog filma, već europske i svjetske animacije. Ističu se filmovi: Bez naslova (1964, nagrade u Beogradu i Oberhausenu), Kostimirani rendez-vous (1965, nagrada u Columbusu i New Yorku), Znatiželja (1966, nagrade u Leipzigu i Krakovu), Krek (1967, nagrade u Beogradu i Berlinu), Ljubitelji cvijeća (1970, nagrade u Krakovu, Bilbau, Hollywoodu i Trstu), Putnik drugog razreda (1973, nagrade u Zagrebu, Beogradu, Teheranu, Londonu, Chicagu i Beču), N. N. (1976, nagrade u Beogradu i Espinhu), Škola hodanja (1978, nagrade u Zagrebu, Beogradu, Oberhausenu i San Antoniju), Jedan dan života (1982, nagrade u Beogradu, Chicagu i Varni), Uzbudljiva ljubavna priča (1989, nagrade u Beogradu, Annecyju, Bourg-en-Bresseu i Trevisu).

Jedan je od začetnika kultnog "Profesora Baltazara", a film "Znatiželja" je na Festivalu u Annecyju 2000., pod naslovom "Jewels of a Century", uvršten među 84 najbolja animirana filma u povijesti.

Od 1976. u časopisu Filmska kultura piše i crta instruktivnu seriju Škola animacije, koja je objavljena kao knjiga Škola crtanog filma 1983. U organiziranju Svjetskog festivala animiranih filmova u Zagrebu sudjeluje od njegova početka (1972), sa Zlatkom Bourekom izradio je prvi logotip i plakat tog festivala, a 1978–90. predsjednik je Programskog odbora te njegov direktor; 1977–82. član je Izvršnog odbora ASIFA-e, a od 1994. do 2000. bio je i ASIFA-in glavni tajnik. Retrospektive filmova imao je u Parizu, Lucci, Moskvi, Erevanu, Varni, Barceloni, Pragu i Tampereu.

Karikaturom i ilustracijom bavio se od 1949. Stripove je objavljivao u Horizontovu zabavniku, Petku, Plavom vjesniku, Vjesniku i dr. Kao grafički dizajner i ilustrator dobio je 1978. u Chicagu nagradu za filmski plakat, a 1990. Nagradu "Ivana Brlić-Mažuranić" za ilustraciju dječje knjige, navodi HBL.

Od 1994. karikaturom intenzivno komentira suvremene događaje u Hrvatskoj, u "Identitetu" i "Novostima" (u rubrici Bordoline), a redovno i u "Prosvjeti" i "Hrvatskoj ljevici".

Izdavačka kuća Razlog izdala mu je album karikatura "Istočno od raja". Karikature je izlagao na više samostalnih i zajedničkih izložbi širom Hrvatske, a dio njih, i u okviru svojih ostalih grafičkih radova, na izložbama u Francuskoj, Italiji i Kini te u Srbiji, Cipru, Sarajevu.

Među ostalim, dobitnik je Nagrade za životno djelo "Vladimir Nazor", nagrade "Andrija Maurović" za životno djelo na području hrvatskog stripa i Nagrade za životno djelo Svjetskog festivala animiranog filma - Animafest Zagreb.

U obrazloženju potonje tada je pisalo kako je on istraživač slobode kretanja u animiranom prostoru, majstor bijele, veoma moćne i prilagodljive pozadine, duboko zainteresiran za sudbinu malog čovjeka u suvremenom svijetu.

"Dovnikovićev prepoznatljiv crtež, u realističkom i karikaturalnom stilu, funkcionalna dramaturgija i originalnost ostat će trajno zapisani u kulturno umjetničkoj povijesti, a njegovi stripovi su jedni od najzrelijih ostvarenja i kreativnih vrhunaca stripa na ovim prostorima", ističe se u obavijesti ULUPUH-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 10:44