Potvrda o ‘praznoj galeriji‘ Yvesa Kleina prodana je za nevjerojatnih 1,2 milijuna dolara

Pionir performansa, Francuz Yves Klein, bio je daleko ispred svog vremena, pa je 1958. godine postavio izložbu "Praznina", koja je zapravo bila prazna prostorija.

Novi realizam

Najveća fora je u tome što je uz izložbu priložio dokument koji je bio svojevrsna potvrda da u prostoriji doista stoji njegova neviljiva umjetnost. Sada je ta potvrda na aukciji u Sotheby'su prodana za vrtoglavih 1,2 milijuna dolara, piše Guardian.

Brojnima je pojam NFT, koji označava jedinstveni digitalni certifikat koji na blockchainu označava nečije vlasništvo nad digitalnim sadržajem, i danas apstraktan. No Klein ga je, čini se, predvidio, pa neki njegovu potvrdu tumače kao preteču tog novog trenda.

Klein je bio jedna od ključnih figura francuskog novog realizma, pravca koji je nastao 60-ih godina, a njegova "Praznina" bila je postavljena u Parizu. Izložbu su pogledale tisuće ljudi, pa ju je umjetnik odlučio i unovčiti. Prodavao je nevidljive "zone" svoje izložbe, koje je mijenjao za poluge zlata, a da bi stvar bila još bizarnija, savjetovao je kupcima da spale potvrde koje im je dijelio kao znak da su doista kupili umjetničko djelo.

Europski kolekcionar

Prema pisanju Smithsonian Magazinea, spaljivanje je bilo dio rituala koji je Klein vidio kao dio procesa u kojem kolekcionari "postaju definitivni vlasnici djela". Stvar ide još dalje - kad bi se potvrda spalila, umjetnik bi bacio i polovicu svoje plaće u zlatu u rijeku Seinu.

Jedan od kolekcionara koji su kupili djelo Jacques Kugel odbio je spaliti svoju potvrdu, a poslije ju je, među ostalim, izlagao u galeriji Hayward u Londonu te u pariškom Centru Pompidou.

Loïc Malle, nekadašnji vlasnik galerije, kasnije je kupio potvrdu te ju sada i prodao zajedno s još nekim predmetima iz svoje privatne kolekcije.

Potvrda sliči na bankovni ček, na njoj je Kleinov potpis i datum 7. prosinca 1959. godine.

"Neki smatraju da je ovaj rad, odnosno potvrda predak NFT-ja, koji je koncept koji omogućava razmjenu nematerijalnih umjetničkih radova", stoji u Sotheby'sovu katalogu.

"Zone koje je prodavao bile su apoteoza Kleinove potrage za umjetničkim djelom koje je bilo rezultat direktne percepcije. Za time je tragao cijeli život. Drugim riječima, tražio je način kako može prenijeti snagu slike - njezin senzibilitet - a da ne ovisi o slikarskom artefaktu kao mediju", kažu iz aukcijske kuće.

Zanimljivo je i da je na ovoj aukciji Sotheby's prvi put u povijesti dopustio plaćanje umjetnina kriptovalutama. Ovaj je rad bio procijenjen na 300 do 500 tisuća dolara, no na kraju je cijena višestruko premašila očekivanja. Umjetnina je otišla jednom europskom kolekcionaru.