Potrošili smo 50 milijuna kuna na muzej i pustili da zaraste u korov

Ako je suditi po starim fotografijama, na kupalište Ada na Dunavu, oko tri kilometra od Vukovara, nekoć su se odlazile kupati tisuće ljudi. U neposrednoj je blizini smještena visoravan Vučedol, jedno od najstarijih i najpoznatijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.

Na lokaciji ovog nalazišta, na dijelu poznatom i po brojnim vinogradima, sagrađen je muzej s potpisom Gorana Rake i Radionice arhitekture.

Stakleno-ciglena građevina Muzeja vučedolske kulture, doslovno ukopana u zemlju, dovršena je prije otprilike godinu dana. Bez imalo dileme, s arhitektonskog se gledišta može uvrstiti među najbolje muzejske građevine koje postoje u Hrvatskoj.

Kao da ne postoji

No, Muzej nije službeno otvoren jer nije bilo novca za dovršenje njegova stalnog postava. Kako neslužbeno doznajemo, u cijeli je ovaj projekt dosad uloženo 50 milijuna kuna, a potrebno je naći još 15 milijuna kuna za njegov dovršetak.

Kako je muzej već dvanaest mjeseci prazan i radovi su stali, korov je već počeo rasti.

Naime, muzej je posve uklopljen u okolnu prirodu, ukopan u brdo, izvana jedva vidljiv.

- Ideja je, takoreći, bila da muzej gotovo izvana i ne postoji, da se ne nameće, da postane dijelom prirode. Klasična bi muzejska građevina posve pojela okolinu, ne bi se dobro uklopila - kaže arhitekt Goran Rako. Iskustva s gradnjom muzeja na arheološkoj lokaciji mu ne nedostaje, za Arheološki muzej u Naroni isti je autor osvojio vodeće strukovne nagrade, među njima je i nagrada “Vladimir Nazor”.

No, ovaj je muzej posve drugačiji. Dok je u Naroni podignuta staklena opna oko pronalazaka iz Augusteuma, odnosno oko skulptura carice Livije i ostale svite, Vučedolski je muzej načinjen od niza rampi što vode do vrha na kojem su svojedobno bili i najvažniji pronalasci. Vučedol se, naime, nalazio na vrhu brijega kako bi se mogao braniti kao tvrđava, u potpunosti zatvoren palisadama.

- Kad ulazite u muzej, to je kao da ulazite u rudnik iz kojega polako dolazite na proplanak. Prolazeći kroz etaže ove građevine, penjući se prema gore, postupno se upoznajete s kulturom Vučedola i njezinim najvažnijim pronalascima - kaže Goran Rako i dodaje da su za postav i unutrašnje uređenje angažirali Vanju Ilić jer je smatraju najboljom na tom području.

Rekonstrukcija života

Arhitektica Vanja Ilić, koja je nedavno osvojila arhitektonsku nagradu “Bernardo Bernardi” za uređenje interijera dućana Donassy, već ima gotov projekt. Zamišljeno je da je interijer u potpunosti taman, dok su osvijetljeni jedino artefakti iz Vučedola. Ni Rakina građevina, ni njezin postav ne žele se nametati na ovoj lokaciji, nego ostavljaju pronalascima iz Vučedolske kulture dovoljno prostora da govore sami za sebe. Postav je rađen u suradnji s arheologom Aleksandrom Durmanom, Ružom Marić iz Gradskog muzeja Vukovar te nizom ostalih stručnjaka. A privremeni je ravnatelj Muzeja vučedolske kulture Dražen Alerić.

U postavu će biti rekonstrukcija svakodnevnog života iz razdoblja Vučedola, rekonstruirani su, primjerice, kola i čamac od debla hrasta, izložit će se i najstariji europski kalendar koji je pronađen na lokaciji, ali i akvarij s ribama iz Dunava, i još mnoštvo toga...

Proizvodnja metala

Na jednom tako velikom projektu, naime, usko surađuju arhitekti, arheolozi, etnolozi i konzervatori.

Cijeli je projekt, inače, započeo 2009. godine. U planu su još i gradnja Arheološkog parka Vučedol te šetnice do Vukovara. Kako bi se pokazao život u doba ove drevne kulture, zamišljen je i planetarij, kao i rekonstrukcija koliba u kojima se tada živjelo te kolibe u kojoj se lijevao metal. Naime, prema istraživanjima arheologa Durmana, osim najstarijeg europskog kalendara, na ovom je području vrlo vjerojatno postojala i najranija serijska proizvodnja metala u svjetskim relacijama, koja je datirala između između 3000. i 2600. g. pr. Kr.

Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture, na naš upit o daljnjoj sudbini muzeja napominje kako je on dio šireg projekta “Vukovar - Ilok - Vučedol” Razvojnog vijeća Europe i hrvatske Vlade, na kojem u Ministarstvu rade gotovo na tjednoj bazi. Budući da je u planu i turističko oživljavanje cijelog područja, projekt dovršavaju u suradnji s Ministarstvom turizma.

Generatori razvoja

Krajem srpnja održan je sastanak u Ministarstvu kulture, gdje se razgovaralo o potencijalu kulturne baštine u ovom dijelu Hrvatske, i to na mnogim lokacijama: Ilok, Vukovar, Vučedol, Osijek, Vinkovci...

- Sagledavanje strateških razvojnih potencijala pojedinih kulturnih projekata dovest će do realizacije pojedinih muzejskih i drugih projekta, njihova održivog razvoja, otvaranja novih radnih mjesta, kao i razvoja ukupnog turizma i očuvanja kulturne baštine. Predviđeno je da se Muzej vučedolske kulture i Arheološko-turistički park vučedolske kulture u tom smislu pozicioniraju kao generatori razvoja cijelog područja - navodi Vesna Jurić Bulatović.

No, kada će se konkretno nastaviti projekt Muzeja vučedolske kulture, nije poznato.