Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) izvještava, stoji u priopćenju, "o izvedbi centralne kupole s prstenastim svodom, prepoznatljivog simbola Meštrovićevog paviljona. Armiranobetonska - staklena kupola, remek-djelo moderne arhitektonske i građevinske struke, nakon više desetljeća propadanja i oštećenja uzrokovanih preinakama prostora, ambijentalnim promjenama i recentnim potresima prošla je kroz potpunu, faksimilnu rekonstrukciju uz primjenu najsuvremenijih građevinskih metoda i materijala".
Projektantica konstrukcijske obnove Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu objasnila je specifičnost i složenost inženjerskog pothvata:
"Kupola Meštrovićevog paviljona predstavlja izniman statički i arhitektonski fenomen. Najveća konstrukcijska problematika zgrade bila je upravo ova armiranobetonska - staklena struktura. Zbog loše kvalitete i neadekvatnog oblika staklenih prizmi, uslijed temperaturnih, ambijentalnih i potresnih opterećenja, većina izvornih staklenih opeka bila je popucala, što je ugrožavalo statičku stabilnost paviljona. Stoga je donesena odluka o potpunom uklanjanju. Izveli smo preciznu faksimilnu rekonstrukciju kupole. To znači da smo zadržali izvorni izgled i geometriju, ali smo ugradili posebno izrađene, oblikovno i tehnološki unaprijeđene staklene opeke unutar nove, statički znatno otpornije betonske ljuske koja će dugoročno izdržati buduće izazove".
Povratak dnevnog svjetla u Meštrovićev paviljon započeo je, pojašnjeno je u priopćenju, 2000-ih godina kada je HDLU proveo prvu fazu obnove, "uklonivši, među ostalim elementima prijašnjih rekonstrukcija prostora, katranski sloj s centralne kupole postavljen svega par godina nakon otvaranja Paviljona kako bi se suzbio problem prokišnjavanja. Tada, zbog ograničenih sredstava i vremena, nije bilo moguće provesti cjelovitu obnovu zgrade".
Po završetku ovog projekta, zgradu očekuje i programska preobrazba, ističe ravnateljica HDLU-a i predstavnica naručitelja u obnovi Ivana Andabaka Vujičić:
"Koordinacija ovako kompleksnih radova zahtijeva izniman trud svih uključenih strana, no krajnji cilj nas neizmjerno motivira. Nakon punih 85 godina zamršenih povijesnih prenamjena, cijeli prostor Meštrovićevog paviljona konačno se u potpunosti vraća u službu likovne umjetnosti. U prostorima koji su zbog korištenja Hrvatskog povijesnog muzeja dosad bili zatvoreni za javnost, otvorit ćemo novi međunarodni umjetnički rezidencijalni centar te četvrtu, multimedijalnu galeriju za koju smo ovih dana raspisali natječaj za izlaganje. S uzbuđenjem nadgledamo završne radove i pratimo otkrivanje Meštrovićevog paviljona kao centralnog, dinamičnog i suvremeno opremljenog doma hrvatske likovne umjetnosti".
Donosimo i video kojeg je snimio umjetnik Vanja Babić.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija o projektu je pak rekla:
"Obnova kupole Meštrovićevog paviljona jedan je od najzahtjevnijih projekata poslijepotresne obnove kulturne baštine. Ovim projektom pronađeno je optimalno rješenje kako bi se sačuvao izvorni vizualni pogled projektanata na ovu zgradu, ali i unio potreban element sigurnosti. Smatram da ćemo svi biti ponosni, ali i da će međunarodni stručnjaci sigurno posjećivati Meštrovićev paviljon kao jedan od primjera odvažne, a dosljedne i profesionalne obnove“.
Kako je navedeno u priopćenju, projekt obnove vrijedan je 20,6 milijuna eura te se financira iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) unutar programa NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sve pod vodstvom Ministarstva kulture i medija. Provedba radova povjerena je građevinskoj tvrtki Spegra, dok cjelovito rješenje arhitekture potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....