PARTIZANKA IDE U ATENU Hrvatski kustoski kolektiv WHW u Grčkoj otvara izložbu s isprepletenim povijestima antifašističkih borbi na umu

U subotu, 18. svibnja, u atenskoj galeriji State of Concept otvara se nova izložba kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/WHW, koja će se u modificiranom izdanju u prosincu 2019. postaviti u Galeriji Nova u Zagrebu.

Nazvana po stihu pjesme 25. svibanj (1978.) pjesnikinje, glumice i anarhistice Katerine Gogou (1940.-1993.) izložba Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru polazi od figure partizanke u isprepletenim povijestima antifašističkih borbi u Jugoslaviji i Grčkoj i poslijeratnim konstelacijama Hladnog rata.

Izložba se umeće u kompleksan društveni krajolik jugoslavensko-grčkih odnosa smještenih u slične pa ipak povijesno različite političke pozicije na europskoj polu-periferiji čije su povijesti antifašističkog otpora vođene i inspirirane komunističkim idejama otišle u neočekivanim smjerovima.

U obje zemlje recentna repatrijarhalizacija društva tek je jedna od mnogih nuspojava političkih kriza povezanih s vazalskom pozicijom unutar Europske unije koja za posljedicu ima ukidanje radničkih prava, pauperizaciju, porast rasizma i fašizma, napominje se u najavi.

Gulsun Karamustafa: Slika za poster 'Prvi maj 1977'

Imajući na umu utjecaj i inovativno sudjelovanje žena ne samo u jugoslavenskoj partizanskoj borbi već i u široj povijesti, borkinje i aktivistice mogu se smatrati partizanima među partizanima čiji se utjecaj u raznim revolucionarnim procesima tek trebaju sveobuhvatno istražiti i priznati.

Vlatka Horvat: Oaths and Songs

Dok promatra međupovezanost jugoslavenske i grčke partizanske povijesti, iskustava pobjede i poraza različitih temporalnosti revolucionarnog ženskog angažmana, izložba ih povezuje sa širim oslobodilačkim i antikolonijalnim borbama te suvremenim feminističkim zahtjevima za potpunu društvenu alternativu.

Na izložbi su zastupljeni umjetnici Marwa Asanios, Lela Čermak, Dora Economou, Vlatka Horvat, Yota Ionannidou, Sanja Iveković, Adela Jušić, Gülsün Karamustafa, Rajkamal Kahlon, Mujeres Públicas, Ana Vujanović i Marta Popivoda, Theo Prodromidis, Želimir Žilnik.