Arhitekt Drago Ibler obilježio je poznatu zagrebačku ulicu Martićevu, odnosno njegov projekt Drvenog nebodera na uglu Martićeve i Trga Drage Iblera nazvanog upravo po njemu. Međutim, manje je poznato u javnosti da je Ibler napravio skicu za još jedan neboder u toj ulici. Da je taj projekt prihvaćen nalazio bi se na uglu popularnog bloka Martićeva - Bulićeva uz Park fra Grge Martića i popularnog dijela ulice gdje su Booksa i ostali lokali. Ova je ulica popularna zbog svojih lokala, a najpoželjnija na tržištu nekretnina po stanovima.
MOGUĆA LOKACIJA:
Njegov projekt visoke stambene zgrade na natječajnom radu za najamnu zgradu Zaklade penzionog fonda namještenika Općeg jugoslovenskog bankarskog društva d.o.o., podružnica Wienerbankverein iz 1935. godine nije odabran za realizaciju. Točna lokacija je Martićeva 14 c i Bulićeva 4 i tu je u konačnici realizirana njegova zgrada, ali ne višekatnica, koju je izvela građevinska tvrtka “Braća Carnelutti”. Zgrada je poznata po svojim osmerokrilnim francuskim prozorima, te lokalima koji su čitavi ostakljeni i visokih stropova. No, njegova prva ideja za ovu adresu bila je duplo veća zgrada višekatnica, koja bi francuske prozore imala na svojim najvišim katovima, a zadnja dva kata nebodera bila bi uvučena. Pronašli smo ovaj zanimljiv projekt u novoj knjizi ‘Drago Ibler - Arhitektura kao ideja života‘ koju je izdao HAZU.
"U jesen 1930. godine Drago Ibler uvidio je da regulacija visine u valjanom Redu građenja iz 1857. godine, koji je neprestano bio dopunjavan novelama, ne omogućuje projektiranje prvoklasnih najamnih stambenih zgrada u izričaju Modernog pokreta u Zagrebu, iz razloga što je broj katova u svakoj ulici bio određen, iako se kreativniji arhitekt mogao pozabaviti nejasno definiranim pojmovima poput mezanina, belle etage ili tavana", piše Darko Kahle, samostalni znanstveni istraživač u poglavlju te knjige Realizirane višestambene zgrade arhitekta Drage Iblera.
Nadalje, Kahle navodi kako se Ibler poigrao tim pojmovima, te uspješno povećao visinu najamne zgrade u Martićevoj 13 koja je također njegova zgrada u ovoj ulici.
Ibler je u središtu Zagreba predložio nekoliko nebodera, a njegov treći pokušaj bio je upravo neboder na uglu Martićeve i Bulićeve ulice, nasuprot planiranog malog parka, a umjesto srušenog zagrebačkog zbora.
"Bio je odbijen od Gradskog građevnog ureda i nastavno tome, prisiljen projektirati standardno uglovno rješenje", piše Darko Kahle. I tako je nastala zgrada koja i danas tu stoji.
Njegov Drveni neboder, odnosno zgrada Autocentra na početku Martićeva realizirana je tek nakon rata, 1958. godine.
Zanimljivo je za primijetiti i kako su se u razdoblju između dva rata 30-ih godina u Zagrebu gradile mnoge najamne stambene zgrade, tradicija koja se izgubila u doba SR Hrvatske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....