Novo ruho bivše tvornice kože

Otkrivamo kako će izgledati ‘nova‘ Gliptoteka: ulaz iz novoobnovljenog dvorišta i dizala. No, jablana više nema...

Gliptoteka

 Proarh
Gotovo sve su umjetnine iznesene iz prostora radi obnove. Radi veličine, nisu se mogle iznijeti Meštrovićeve ‘Nike‘, no one su dobro zaštićene

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti krenula je u obnovu čak osam svojih zgrada. Ministarstvo kulture i medija do sada je odobrilo ukupno 355,4 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za šest zgrada. O tome za Jutarnji govore Mladen Obad Šćitaroci, arhitekt i akademik, zamjenik voditelja Radne skupine za obnovu Akademijinih zgrada, te arhitektice Petra Tončić Lipovščak i Dajana Županić Jaković, Akademijine koordinatorice za provedbu obnove zgrada.

Kako nam kaže Obad Šćitaroci: "Palača HAZU, obližnja Vranyczanyjeva palača gdje je Nacionalni muzej moderne umjetnosti te Kabinet grafike i Kabinet arhitekture i urbanima, knjižnica HAZU na Strossmayerovom trgu, Gliptoteka, Palača Prister, Vila Ehrlich Marić u kojoj je danas Hrvatski muzej arhitekture, te zgrada u Gundulićevoj 24, sve su stradale u potresu. Imamo za sada osiguran novac za konstrukcijsku obnovu, što je prva faza. Svaku pojedinu zgradu rade oni koji su izabrani na javnom natječaju, a surađujemo i s Institutom za povijest umjetnosti te restauratorima." Na većini se građevina već započelo raditi, četiri gradilišta su otvorena a uskoro se otvaraju još dva gradilišta.

image

Petra Tončić Lipovščak, Mladen Šćitaroci i Dajana Županić Jaković

Nera Simic/

S našim sugovornicima razgovaramo i o obnovi Gliptoteke HAZU. Primijećeno je ovih dana kako se uklanjaju stabla, riječ je kako nam govori Obad Šćitaroci, "o jablanovima koji se nalaze tik uz zgrade, imaju invazivno djelovanje, utječu loše na temelje i stabilnost zgrade, a mora se izvesti drenaža radi zaštite od kapilarne vlage te postaviti skela radi obnove pročelja".

Petra Tončić Lipovščak pojašnjava neke detalje o zgradama Gliptoteke: "Različite su vrste fasadnih opeka na pročeljima četiri zgrade, koje su više ili manje stradale, i u njihove reške se stavljaju šipke. Zidovi se izunutra ojačavaju. Ubuduće će se u muzejski prostor Gliptoteke ulaziti iz dvorišta, a ne s ulice. Uvode se i dizala. Poboljšat će se i mikroklimatski uvjeti za čuvanje umjetnina. Primijenjen je pristup zelene gradnje." Što se tiče Parka skulpture, koji je projektirao akademik Miroslav Begović, promjene će biti minimalne.

image

Gliptoteka

Proarh
image

Gliptoteka

Proarh

Glavni projektant obnove je Davor Mateković, odnosno firma Proarh. "Cjelovita obnova Gliptoteke obuhvaća ne samo konstrukcijsku sanaciju različitim suvremenim metodama već istovremeno i prilagodbu cijelog kompleksa u reprezentativni, moderni muzejski prostor u tkivu vrijednog kulturnog dobra", kaže Mateković.

Kompleks se sastoji od četiri odvojena objekta koji se novim komunikacijskim mostovima povezuju u cjelinu, s novim ulaznim prostorom i ulazom s dvorišne strane. Kako nastavljaju iz Proarha: "Metamorfoza Gliptoteke će biti potpuna ali njen karakter će ostati prepoznatljiv i sačuvan".

image

Davor Mateković

Boris Kovačev/

Muzej je u nekadašnjoj kožari osnovan 1937. godine pod nazivom Gipsoteka, i jedan je od prvih poznatih europskih primjera prenamjene bivšeg industrijskog pogona u muzej ili galeriju. Osnova muzeja su zbirke doktora Antuna Bauera donirane gradu Zagrebu, koji je još od studentskih dana sakupljao umjetnička djela, osobito skulpturu, te originalne sadrene modele i odljeve. Kompleks je od 1950. u vlasništvu Akademije.

Sve su umjetnine iz Gliptoteke iznesene iz zgrada radi obnove, osim malobrojnih velikih skulptura koje nije moguće izmjestiti i koje će biti odgovarajuće zaštićene tijekom radova obnove. Takve su primjerice Meštrovićeve Nike, skulpture koje imaju preko četiri metra. "One su do sada bile u čuvaoni koja nije bila otvorena za posjećivanje", kažu nam, "a nakon obnove u novom muzejskom postavu bit će dostupne posjetiteljima".

image

Skulpture Nike

Petra Tončić Lipovščak/

U Gliptoteci HAZU čuvaju se sadreni odljevi značajnih djela antičkog kiparstva, najvažnijih srednjovjekovnih hrvatskih spomenika i radova Jurja Matejeva Dalmatinca te sadreni modeli i kapitalna djela modernog i suvremenog hrvatskog kiparstva.

Čuvaju se u Gliptoteci, među ostalim, sadreni modeli velikih dimenzija Ivana Meštrovića: spomenik kralju Karolu u Bukureštu, skica za spomenik kralju Ferdinandu u Bukureštu, evanđelist Luka, Nika I, Nika II, Nika III, Nika IV, Ruđer Bošković, spomenik Svetozaru Miletiću te spomenik Marku Oreškoviću autora Vanje Radauša; sadreni odljevi krstionice katedrale u Šibeniku, anđela s natpisom Jurja Dalmatinca, reljef konjanika, portal palače Papalić i brojni drugi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 15:24