Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, tvrtka koja priprema programe za godinu kad će grad na Rječini nositi tu prestižnu titulu, odlučila se za prilično neobičnu PR strategiju koja uključuje svjesni rizik da se neće odmah naći u “spotlightu” tabloidnog i tabloidiziranog novinarstva, ali ima vrlo preciznu logiku.
Umjesto glamuroznih, hipsterskih i šminkerskih vrhunaca programa (a bit će toga, i to dosta, u raznim domenama, no o tome uskoro), za dugoočekivano prvo javno predstavljanje onoga što nas očekuje u 2020. odabrali su detaljno prezentirati samo jedan od sedam programskih pravaca, 27 susjedstava.
Europski identitet
Učinili su to kako bi taj programski pravac, obimom najveći i jedini koji se bavi isključivo lokalnim zajednicama, jačanjem njihovih kapaciteta, njihovim međusobnim umrežavanjem i dugoročnim uključivanjem u europsku kulturnu mrežu, dobio zasluženu pažnju. Opravdano, jer medijski najatraktivniji koncerti, izložbe, kazališne predstave i drugi sadržaji u sklopu drugih programskih pravaca, koji će se kroz idućih mjesec dana predstavljati sukcesivno, vjerojatno bi pojeli “susjedstva”.
Iako nemaju potencijal glamura, 27 susjedstava na neki način predstavljaju samu esenciju onoga što bi EPK trebala biti – platforma za jačanje društvenog kapitala zajednica, za uključivanje marginaliziranih skupina u društvene procese, za poticanje inicijativa s kojima se nastoji podići kvaliteta života, za umrežavanje s drugim zajednicama, njihovim inicijativama i organizacijama u Europi. U konačnici, to bi trebala biti platforma za redefiniranje već godinama potenciranog pojma “europski identitet” s kojim su se, kako je to dobro primijetila direktorica Rijeke 2020 Emina Višnić, do sada uspješno znale poistovjetiti uglavnom elite - menadžerske, političke, umjetničke, kulturne i akademske, dok su takozvani “obični” građani bili izostavljani iz takvih procesa.
Pripreme za 27 susjedstava krenule su još 2016., praktički odmah nakon što je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020., i to je programski pravac na kojem se najduže radi. U kratkim crtama, osnovna je ideja bila odabrati 27 zajednica - što perifernih riječkih kvartova, što gradova i naselja u riječkom zaleđu, Gorskom kotaru, priobalju i na otocima, te ih “upariti” sa zajednicama, gradovima i organizacijama 27 zemalja Europske unije, koliko ih, uz Hrvatsku, ima barem do 31. listopada i Brexita.
Različiti pristupi
Programski pravac vodi multimedijalna i konceptualna umjetnica Branka Cvjetičanin koja se već godinama bavi radom sa zajednicama. U 27 susjedstava sudjeluju riječki kvartovi Mlaka-Turnić, Škurinje, Drenova, Pehlin i Kampus na Trsatu, potom Fužine, Mrkopalj, Gornji Kuti, Gomirje, Delnice i Brod na Kupi u Gorskom kotaru, Novi Vinodolski, Crikvenica, Kostrena, Lovran i Opatija u priobalju, Matulji, Kastav, Jelenje, Čavle i Praputnjak u zaleđu te, na kraju, gradovi Cres, Krk, Malinska, Vrbnik te cijeli otoci Rab i Unije. Njihovi europski partneri su redom - GreenWise People (Velika Britanija), Oulu (Finska), Lydenskab (Danska), Pomeranija (Poljska), Disorder (Švedska), Stichting Bewegend Beeld (Nizozemska), Global Water Partnership Mediterranean (Grčka), Center for Ecological Learning (Luxembourg), 4iS (Portugal), Pečuh (Mađarska), Mons (Belgija), Beč (Austrija).
Nemaju sva hrvatska susjedstva jednake priče, potrebe, probleme i stupanj razvijenosti - ima tu goranskih sela koja nestaju poput Gornjih Kuti, zabačenih enklava nacionalnih manjina poput Gomirja, gdje već preko 400 godina obitavaju pretežno Srbi, kvartova nedovršene urbanizacije poput Škurinja, kvartova s marginaliziranim manjinama poput Pehlina i tamošnjih Roma, ali i bogatih turističkih gradova i općina poput Krka, Raba, Opatije... U tom smislu, svakoj se zajednici pristupalo na različit način i sve je to rezultiralo različitim programima, no zajedničko je što se naglasak stavljao na lokalne stanovnike, koji su, zajedno s ekipom iz Rijeka 2020, nosioci projekta.
Povezivanje sa svemirom
Iako možda nema glamura, to ne znači da u “susjedstvima” neće biti atrakcija - recimo, kvartovi Turnić i Mlaka će se, u sklopu inicijative “Turnić-Mlaka we have a problem” radio-amatera koji priređuju svakodnevno slušanje zvukova dubokog svemira, 2020. na pet minuta spojiti s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS), što se radi u dogovoru s NASA-om. Svako od 27 susjedstava imat će tijekom 2020. svoj trodnevni festival s puno različitih programa, a festivalsku seriju 7. veljače otvorit će Čavle koji pripremaju “Zvončarsku simfoniju” u čijoj će izvedbi, uz lokalne grobničke dondolaše, sudjelovati različite zvončarske skupine iz čitave Europe. Matulji rade na razvoju Škole znanja i zanata, fizičkog prostora u kojem bi se prenosilo znanje o tradiciji, te u svojem programu surađuju s jednom od najvažnijih institucija iz područja izvedbenih umjetnosti - Akademijom izvedbenih umjetnosti i Katedrom alternativnog i lutkarskog teatra iz Praga. Mrkopaljska Škola mira, koja je svojevremeno pozicionirala to goransko naselje na europsku mapu civilnih inicijativa, aktivirat će se opet kroz “Memorijal mira” i programe kojima se zagovaraju važne teme mirovnih integracija i tolerancije u društvu, a njihovi ciparski susjedi iz kolektiva Urban Gorillas izričito su tražili da se povežu s tom zajednicom. Pehlinski program započinje “Đurđevdanom”, tradicionalnom feštom pehlinske romske zajednice, a završava “Majevom zabavom” češke nacionalne manjine. Gomirje priprema “Harmonika Mundijal”, Drenova radi na razvoju “čakavske umjetne inteligencije” (ČAI), Opatija se povezuje s Bečom, ali ne kroz “KundK” šminkeraj nego kroz temu “Bez otpada u turizmu”...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....