ODLAZAK ALBERTA UDERZA, ČOVJEKA KOJI JE IZMISLIO ASTERIXA Širom svijeta prodano je 370 milijuna stripova s njegovim avanturama, snimljeno 11 filmova!

Prekjučer je obitelj francuskog crtača stripova, ilustratora i pisca Alberta Uderza objavila da je veliki umjetnik umro. Imao je 92 godine.
Preminuo je u svom domu u Neuillyju, i to u snu, onako kako umiru sretni ljudi, prema vjerovanju starih Rimljana i naših baka. Uzrok je bio srčani udar, “ne koronavirus”. Ušao je u kulturnu povijest Francuske, Europe i svijeta u paru s piscem Renéom Goscinnyjem davne 1959., kada su njih dvojica “pustila” lik Asterixa u svijet, odnosno u prvi strip.

Postao je Asterks, kako smo u Zagrebu podomaćili njegovo ime, jedan od vodećih i najomiljenijih likova francuske popularne kulture. Širom svijeta prodano je 370 milijuna strip-albuma s njegovim avanturama. Snimljeno je jedanaest filmova posvećenih njima i potom je osnovan “tematski park”, zapravo jedini europski par Disneylandu.

U filmsko-igranoj varijanti glasovitog stripa Obeliksa glumi po mnogima najveći francuski glumac današnjice Gérard Depardieu. On povezuje sva četiri igrana filma, u kojima su ulogu Asteriksa glumila tri glumca: Christian Clavier, Clovis Cornillac i Edouard Baer.

No, tko je Asterix? Mali, bistri čovječac, ratnik u Galiji, odnosno budućoj Francuskoj, koju su, za njegova života okupirali Rimljani. Zahvaljujući toj svojoj mudrosti, ali i snazi svog najboljeg prijatelja Obeliksa (Obelix), on uspijeva nasamariti nadmoćnije rimske legionare, iz jedne u drugu strip-epizodu. Treba ovoj glavnoj dvojici pridružiti vjernog psa Dogmatixa – u izvorniku: Idéfix. Premda je Obelix pao u kotao čarobnog napitka, kao dijete, pa je obujmom prerastao Asterixa i, tako postao nepobjediv, njihova se zajednička sila suprotstavlja Rimljanima kao “mali” David nadmoćnijem Golijatu. Oni su ratnici nade za slobodu. I svojevrsni tradicionalni par: debeli i mršavi.

Mnogo je toga bilo standardizirano u stripovima kojima rukovode Asterix i Obelix. Zadane su povijesne okolnosti, ili riječima Goscinnyja: “Godina jest 50. Prije Krista. Galiju su okupirali Rimljani. Pa dobro, nisu cijelu... U jednom malom selu neslomljivi Gali još se suprotstavljaju osvajačima. I zato je težak život rimskim legionarima, koji su se utvrdili u kampovima Totorum, Aquarium, Laudanum i Compendium.” Iz ovakvog šturog i ironičnog opisa Uderzo je stvorio živući i živopisni polusvijet.

Pritom, treba uzimati s rezervom neke podatke i uvažiti pjesničku slobodu. Ukoliko je Asterix upoznao stare stanovnike Britanije sa čajem, njihovi su nasljednici tu dobrobit zaboravili. Pa su čekali da im Istočno-indijska kompanija, po “drugi” put razotkrije nacionalni napitak.

Uderzo i Goscinny radili su zajedno od 1951., i stvarali zajedno junake. Dobili su narudžbu da kreiraju strip-magazine Pilote, koji je morao, u stripu promovirati “tipično francuskog junaka”. A oni su stvorili nekoliko tipično atipičnih junaka. Ti su se junaci pokazali većima od samog magazina, prodanog listopada 1959. u 300.000 primjeraka, s prvim “Avanturama Gala Asterixa”.

Prisilili su Alberta Uderza da samostalno stvara nove epizode, poslije Goscinnyjeve smrti 1977. Veliki crtač “propisao” je s lakoćom: 25. Asterixov album “Velika podjela” (1980) bio je prvi koga je nacrtao i napisao sam. No, svoje najslavnije likove napustio je 2009., kada je autorska prava na njih prodao izdavaču, Hachetteu.

U socijalizmu su izdavani mnogi albumi o zgodama i nezgodama Asterixa i Obelixa. Pa ipak, najviše se pamtio prvi susret s njima. Na naslovnici jednog od specijalnih brojeva kultnog Plavog vjesnika Asterix i Obelix pojavljuju se sami, kao nositelji reklamnih panoa. Takva im je bila težina i značaj na hrvatskom odnosno jugoslavenskom tržištu.

U oblačiću Asterix kaže: “Obelix stalno sanja o klopi, a ja o kavici Franck.” U isto vrijeme, Obeliks nosi na leđima reklamu: “Dodatak jelima – Veda”. Obojica, zapravo promoviraju strip “Asterix među gladijatorima”, ili jedan od svojih roto-albuma u hrvatskom prijevodu.

Svakoga petka, pa poslije četvrtka, živjeli smo za junake “Plavca”, kako su nam upadali u postojanje. Američkoj prevlasti u stripu – dovoljno je spomenuti Disneyeve likove, pa zatim druge “anglosaksonce”, kao što su bili Princ Valiant, Brick Bradford, Flash Gordon, Dan Derry, Tom Njuškalo, Tarzan - Uderzo i Goscinny suprotstavili su Asterixove i Obelixove avanture, zajedno s Cocco Billom talijanskog crtača Benita Jacovittija. Pritom, treba dodati da nas je za rimsko doba senzibilizirao domaći i jednako veliki Jules Radilović (među inim “Kroz minula stoljeća”).

“Merci maître!” napisao je na Twitteru Rafael Albuquerque, jedan od tvoraca “Američkog vampira”. Moguće je to samo ponoviti, opraštajući se od Uderza. Duh ovog francuskog majstora bio je posredna inspiracija i za hrvatske stripaše. I Walter Neugebauer bio je srodan njegovoj duhovitosti i živopisnim prizorima. Mlađi stripaši još i više. Bilo kako bilo, Uderzo nam je ostavio dva velika junaka. Oni ostaju jednako živi i vragometni, za razliku od većine nas. Hvala, Majstore.