POVIJEST GRADA

Obnovljena zgrada Stjepana Podhorskog na Marulićevom trgu u kojoj je popularni Botaničar

 Lucija Ocko/Cropix
Sagrađena je 1919./1923.kao stambena zgrada Ramuščak te ima pogled na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu

Zgrada na adresi Trg Marka Marulića 6, poznata u novije doba po tome da je u njenom uličnom lokalu jedan od najzanimljivijih kafića ‘Botaničar‘, konačno je obnovljena. Tu se nalazi Đački dom A. G. Matoša u zgradi koja je sagrađena 1919./1923. prema projektu Stjepana Podhorskog kao stambena zgrada Ramuščak. Skinuta je skela te je zgrada zasjala u punom sjaju. Iako nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dio je zaštićene cjeline, prekrasnog područja Nacionalne i sveučilišne knjižnice na koju ima pogled i dio je Zelene potkove.

image
Lucija Ocko/Cropix

"Trokatnica s mansardom ima dvokatne erkere na krajevima zgrade, koji su u drugom katu spojeni balkonom. Prozorski otvori su vertikalno izduženi osim onih u prvom katu ispod erkera, koji su kvadratični.", opisala je Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti.

image
Lucija Ocko/Cropix

Zapadni perivoj u Zagrebu, današnji Mažuranićev i Marulićev trg, u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća bio je gradsko područje za sportske i rekreacijske aktivnosti.

"Izgradnja sveučilišnih zgrada na Marulićevu trgu - Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Kemijskog instituta 1913., te Fizikalnog instituta 1932. unijela je nove, a ukinula stare sadržaje, no ujedno je onemogućila realizaciju ideje kontinuiranoga perivojskog okvira donjogradskog središta", pišu Ariana Štulhofer, Iva Muraj u svom znanstvenom radu ‘Sportski i sveučilišni sadržaji na Mažuranićevu i Marulićevu trgu u Zagrebu‘.

image
Lucija Ocko/Cropix

Zapadni dio perivojskog okvira od 1901. do 1909. godine nazivao se Zapadnim perivojem, kada je preimenovan u Trg Ivana Mažuranića. Južni dio toga velikog prostora od 1928. godine nosi ime Trg Marka Marulića.

"Planerske zamisli gradskog inženjera, ali i aktivnog sportaša, Milana Lenucija sve su do izgradnje sveučilišnih zgrada na današnjem Marulićevu trgu uključivale sportsko-rekreacijske sadržaje na tome području.", pišu autorice.

image
Korana Sutlić/

Mažuranićev trg nekoć je kratko bio klizalište,a tu su podignute i zgrade ‘Sokola‘ i ‘Kola‘.

Marulićev trg bio je, pak, duže veliko klizalište.

"Prvi nacrt uređenja Zapadnog perivoja izradio je u siječnju 1901. godine Milan Lenuci. On ga, zamišlja kao dvodijelni trg, odnosno sportsko poprište s javnim rekreacijskim sadržajima, šetnicama i prostorima za druženje. Neposredno iza "Hrvatskoga doma" ostavlja ljetno vježbalište, odobreno još 1892. godine. Na južnome dijelu, na današnjem Marulićevu trgu – gdje je od 1896. javno klizalište, a ljeti sportski tereni za različite igre – ostalo bi i u budućnosti klizalište, ograđeno i na nižoj, izvornoj razini toga prostora.", pišu Ariana Štulhofer i Iva Muraj.

image
Korana Sutlić/

Ideju da ovaj dio ostane bez zgrada u središtu slično kao dio potkove kod Zrinjevca, Lenuci je nastojao progurati još neko vrijeme, ali nije uspio. Godine 1909. čitav je prostor današnjega Marulićeva trga darovan samo za izgradnju nastavnih zgrada. Neposredno nakon toga počelo je nasipanje trga, koje je završeno do raspisa javnog natječaja za izradu osnove za Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu, provedeno ga 1909. godine. Na osnovi prvoplasiranoga natječajnog rada arhitekt Rudolf Lubynski dobio je izvedbu Sveučilišne knjižnice predviđene za pohranu 500 000 knjiga. Uskoro se grade i stambene zgrade, pa tako i ona na broju 6..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 00:43