Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU) od ožujka ima novu ravnateljicu, Vesnu Meštrić, koja se odavno afirmirala kao kustosica tog muzeja, dok novu dužnost vidi kao "važan zaokret u karijeri i priliku da oblikuje budućnost jedne od najvažnijih muzejskih institucija u zemlji".
Želja joj je, rekla je u razgovoru za Hinu, da MSU postane referentna točka u području suvremene umjetnosti, ne samo, u lokalnom, već i u regionalnom i međunarodnom kontekstu, dok izložbeni program smatra ključnim u komunikaciji s publikom.
"Publika nam je važna jer smo tu zbog njih. Dosadašnji uspješni programi, namijenjeni djeci, mladima i drugim dobnim skupinama, kao i školama i fakultetima te radu s osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvorili su razgranatu suradničku mrežu", napominje Meštrić.
"Prošle godine imali smo blizu 90 tisuća posjetitelja naših programa i u tom smislu s optimizmom gledam na ovu godinu nadajući se da ćemo ne samo dostići, već i premašiti ovu brojku", istaknula je.
Klimatske promjene i ekologija važna tema
Meštrić je od listopada prošle godine bila vršiteljica dužnosti na mjestu ravnateljice, nakon odlaska Zdenke Badovinac, pa prijelaz na novi program vidi kao konstruktivnu tranziciju koja poštuje usvojeni program za 2024., ali omogućava i nove ideje u već uspostavljenom okviru.
Kao glavnu tematsku orijentaciju izdvaja klimatske promjene i ekologiju, što će se reflektirati na sve aspekte rada, od istraživanja fundusa, preko programskih izložbi i edukacija do uključivanja zelenih politika u program.
Stalni postav, vječni izazov za svakog novog ravnatelja, u MSU pod nazivom ‘Zbirka kao glagol‘ sugerira da je zbirka muzeja stalno prisutna, ali joj se značenja stalno mijenjaju. Njegova četvrta dionica, nakon tri realizirane (Tužne pjesme rata, Drugarstvo i Budućnosti) očekuje se krajem godine.
Meštrić smatra kako tu koncepciju treba kritički sagledati u skladu sa suvremenim muzeološkim tendencijama predstavljanja muzejskih zbirki i u tom pogledu uspostaviti nove podteme i odnose između djela.
Štete od oluje sanirane, ali sa zgradom ima još posla
Važno joj je i pitanje infrastrukture i same zgrade čije će prostorne kapacitete nastojati poboljšati za optimalne uvjete za prezentaciju i čuvanje umjetnina, i koja bi u konačnici trebala postati energetski učinkovita i održiva.
Štete nakon prošloljetne oluje su sanirane, popravljena je fasada i postavljene su nove ploče koje su s nje otpale, a Meštrić kaže da je to svakako bio i test njezinih sposobnosti upravljanja kriznim situacijama.
Ipak, ostao je niz problema koje, dodala je, ne kriju i ne zanemaruju, pa su i dalje aktualna pitanja sanacije krova, modernizacije klimatizacijskog i rasvjetnog sustava, zamjene zapadne medijske fasade LED tehnologijom.
"Nadam se da ćemo uspjeti pronaći sredstva za rekonstrukciju medijske fasade, s obzirom na to da je to bio ne samo izložbeni prostor, već i značajna točka komunikacije s prolaznicima, našom potencijalnom publikom", ustvrdila je.
Financije su kompleksan izazov pun želja i planova
Pitanje financija, "kompleksan izazov ispunjen brojnim željama i planovima", dijelom je olakšala ovogodišnja, veća potpora Grada Zagreba, kao i dodatna ostvarena na natječajima Ministarstva kulture i medija, no to nije dovoljno za pokrivanje svih potreba muzeja pa se istražuju sve mogućnosti i pripremaju projekti za EU natječaje.
Meštrić je svoj put u MSU započela prije 20 godina kao kustosica, među ostalim, uspostavila je novu stručnu koncepciju Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter, osmislila i provela niz programa, realizirala mnoge izložbene projekte, među kojima se najviše pamte one posvećene Vjenceslavu Richteru, Bauhausu, Animafestu.
Poznavanje kolektiva može biti prednost i mana
Po njezinim riječima, poznavanje kolega s kojima godinama radi može biti i prednost i mana, no uvjerena je da je s profesionalnim pristupom poznavanje kolektiva iznimno korisno, osobito u razumijevanju kako taj kolektiv funkcionira.
"Vjerujem da sam u prednosti jer znam što je dobro, a što ne, i zajedno s kolegama imam priliku unaprijediti organizaciju i stvoriti bolje radno okruženje", ističe ravnateljica MSU-a.
Novi strateški plan Muzeja za razdoblje 2024.-2027. trebao bi biti gotov do jeseni ove godine i reflektirat će ciljeve i smjernice postavljene na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i one ICOM-a za razdoblje od 2022. do 2028. "Cilj je osigurati da muzejski sadržaji budu dostupni širokom spektru publike, potičući edukaciju i participaciju od rane dobi, te promovirajući kulturu kao ključni element kvalitete života".
Meštrić planira i snažnije pozicioniranje Muzeja na međunarodnoj sceni, a u nadolazećem razdoblju trebao bi postati referentna točka u Hrvatskoj i regiji u području muzealizacije radova u području suvremene umjetnosti.
Zasad je naglasak programa na obilježavanju 70. obljetnice muzeja i stogodišnjice rođenja Julija Knifera, Ivana Picelja, Aleksandra Srneca i Josipa Vanište, koji će biti predstavljeni radovima iz fundusa kroz studijske izložbe.
U lipnju se otvara velika izložba Gorana Trbuljaka, jesen će obilježiti retrospektivna izložba Ivana Picelja, međunarodna izložba fotografije ‘Organ Vida‘ te problemska izložba ‘Programirana šuma‘ koja će biti realizirana u okviru međunarodnog projekta Museum of Commons.
Sljedeće godine očekuju se velika izložba Andreje Kulunčić, zbog obnove Gliptoteke bit će tu i Trijenale kiparstva, dok će hrvatski umjetnici biti predstavljeni velikom izložbom u Nam June Pak Centru u Seulu. U planu je i problemska izložba Bauhaus Ecology koja će prikazati kako suvremeni umjetnici i dizajneri koriste nasljeđe Bauhausa za rješenja ekoloških problema.
Meštrić je najavila i da su u tijeku pregovori s kineskim partnerima o prijenosu izložbe posvećene 50 godina svjetskog festivala animiranog filma Animafest u Muzeju animacije u Hangzou u Kini.
"Pored ovih velikih izložbenih projekata, u planu je niz manjih izložbi koje će, vjerujem, privući interes publike", rekla je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....