U KIC-ovoj Galeriji na katu otvorena je izložba "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac".
U sklopu izložbe održat će se razgovor, prikazivanje filma Uvala redateljice Nike Petković i redatelja Davora Konjikušića te spomen šetnja.
Izložba tematizira sudbine zatočenika i zatočenica logora Slana као dijela gospićke grupe logora i njihov put do logora Jasenovac tijekom ljeta 1941. godine.
Autor izložbe je Ivo Pejaković. Organizatori izložbe su: JUSP Jasenovac, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar - KIC. Izložba se prethodno održala u Jasenovcu i Beogradu, uz podršku Stiftung EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.
U sklopu izložbe u KIC-u će se prikazati i film Uvala, redateljice Nike Petković i redatelja Davora Konjikušića, u produkciji SNV-a i Kolektora, nastao u okviru umjetničkog istraživanja prostora uvale Slana za potrebe izložbe Slana: radikalni krajobraz u produkciji Srpskog narodnog vijeća.
Moći će se pogledati i reportaža televizije VIDA o koncentracijskom logoru u Slani, autorice Nikoline Zavišić.
Uvodno obraćanja autora i vođeni obilazak (Ivo Pejaković) slijede razgovor "Uvala Slana - idealno mjesto za odmor, idealno mjesto za zaborav" (Ivo Pejaković, Aneta Vladimirov, Vesna Teršelič) te prikazivanje filma "Uvala" i razgovor s autorima, redateljicom Nikom Petković i redateljem Davorom Konjikušićem. Program spomen šetnji i obilaska posljednjih adrese zatočenika logora Slana i Jasenovac bit će naknadno objavljen.
U središnjem dijelu otoka Paga nalazi se duboka uvala u koju se ulazi s njegove sjeveroistočne strane što gleda na Velebit. Tu je, na terenu koji svojim izgledom podsjeća na Mjesečevu površinu, bio smješten logor Slana. Surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka koji bi mogli ispričati priču o ovom mjestu te nam je svako sačuvano svjedočanstvo dragocjeno. U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika. Mjesto logora danas nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Stoga pamtimo žrtve logora Slana. Zbog talijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te posljednje preživjele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sustava. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca.
Izložba se može pogledati do 23.08.2024.