HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ

NEDOSTUPNA BAŠTINA Apel za smještaj vrijednog fundusa koji čami u depoima Palače Rauch

 Damir Krajač / HANZA MEDIA
 

Ilustracija Milana Trenca izložbe “Nedostupna baština” koja se otvara večeras u Hrvatskom povijesnom muzeju najbolje govori o situaciji tog muzeja, iz kutije su istrčali i bježe Antun Mihanović, Milka Trnina, Petar Preradović, Ivan Zajc, Josip Jelačić, Stjepan Radić i drugi velikani hrvatske povijesti.

Svi oni, odnosno njihovi predmeti, čame u depoima muzeja koji uzaludno čeka obećanu novu, dovoljno veliku zgradu u kojoj bi se adekvatno izložili vrijedni predmeti nacionalne ostavštine.

- Muzej je smješten u Palači Rauch iz 18. stoljeća veličine 2000 kvadrata u kojoj se 240 kvadrata koristi za izložbenu djelatnost. Čitava je palača zapravo jedan veliki depo - kaže ravnateljica Matea Brstilo Rešetar.

Smještaj muzeja u predviđenu zgradu nekadašnje Tvornice duhana Zagreb, dodaje ravnateljica, bilo bi optimalno rješenje, tim je projektom za stalni postav predviđeno 2000 kvadrata, što je sasvim pristojno.

Sudski spor

- I taj projekt ima svojih zadatosti, a nije idealno ni što je lokacija blizu benzinske crpke. Sad je sve predmet pravosuđa, vodi se spor zbog preprojektiranja prvotno izabranog projekta. U pravnom smislu tražimo s Ministarstvom kulture rješenje da se sve opet pokrene. Ministarstvo treba odlučiti što dalje, hoćemo li ići u smjeru uređenja muzeja u nekadašnjoj zgradi TDZ-a i to vjerojatno prema prvoj verziji izabranog projekta ili hoće li se graditi nešto novo što nije predmet sporova, znači nova zgrada - rekla je Matea Brstilo Rešetar.

Zagreb, 111217.
Hrvatski povijesni muzej, Matoseva 9.
Konferencija za medije povodom izlozbe Nedostupna bastina tajne cuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja.
Na fotografiji: Matea Brstilo Resetar.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / HANZA MEDIA
Matea Brstilo Rešetar

U međuvremenu je projektu muzeja u TDZ-u istekla građevinska dozvola, i našli su se opet gotovo na početku. Prostor u kojem rade u palači im je pretijesan jer čuvaju brojne eksponate kao i u drugim prostorima u gradu kojim se još koristi Muzej.

- Sve teže i teže se snalazimo, neki predmeti su oštećeni jer se loše čuvaju i ne možemo im osigurati dobar smještaj. Mi smo puni, a građe nam još dolazi - kaže ravnateljica.

Sve je to bio povod za izložbu “Nedostupna baština”. Na izložbi je predstavljena muzejska građa na sličan način kako je smještena u depoima. Izloženi su zajedno naizgled nepovezano - portret Petra Zrinskog i oznaka za Židove, magnatski nakit i crtež Golog otoka koji je naslikao Alfred Pal, plemićka grbovnica i policijski karton, Oliverova singl ploča. Izloženo je 216 predmeta iz muzejskog fundusa odabranih ne samo po kriteriju reprezentativnosti, već su izabrani i predmeti koji pokazuju društveni razvoj, predmeti opće i osobne uporabe. U izboru su sudjelovali svi kustosi muzeja.

Damir Krajač / HANZA MEDIA
Pribor za dvoboj

- Građa se može razgledati unutar sedam tematskih cjelina: politika, gospodarstvo, obrazovanje, znanost, kultura, svakodnevica i mediji - kaže Ela Jurdana, autorica koncepcije i scenarija izložbe.

Neki od zanimljivih predmeta koji se mogu vidjeti ovdje još su putni kovčeg Eugena Kvaternika, policijski karton mladog Josipa Broza Tita iz 1928. godine te fotografija predsjednika Franje Tuđmana kad je Hrvatska primljena u Ujedinjene narode 1992. godine.

Damir Krajač / HANZA MEDIA
Policijski karton mladog Josipa Broza Tita iz 1928. godine

U drugoj je sobi izložen kontrolni sat iz Tvornice žeste i pjenice iz 1900. godine, a par koraka dalje sramotna maska iz 17. stoljeća i pištolj za dvoboj iz 19. stoljeća. Ovdje je i vunena torba iz El Shatta, mapa Hrvatskog i Bosanskog pašaluka iz 1606. godine te Globus Neba iz 1619. godine. Izložena je i haljina operne dive Milke Trnine koju je odjenula samo jednom.

Seder i Kožarić

- Ova haljina vjerojatno nije nikad nošena. Naime, napravljena je 1901. godine za Puccinijevu “Toscu”, on je tražio svjetlu haljinu, dok je Trnina željela crnu. Izrađene su obje, ali je na probi ipak odlučeno da će se nositi crna. Ova je haljina dugo bila kod obitelji i došla je k nama tek 1984. godine - kaže Ana Filep, koautorica izložbe.

Damir Krajač / HANZA MEDIA
VHS kamera i kazete

Zanimljiv je i akvarel Đure Sedera koji prikazuje radnu akciju ORA Šamac - Sarajevo u kojoj je i sam sudjelovao 1948., a ovdje je i plakat iz 1991. Ivana Kožarića na kojem piše: “Dignut ćemo 9 milijuna Hrvata na oružje, ako ih nema izmislit ćemo ih!”. Izložena je i kamera Gordana Lederera koju je nosio na snimanju kada je poginuo 1991.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 17:20