MILOVAC O UKLANJANJU GRAFITA

‘Ne treba maknuti sve grafite, primjerice one na bolnici u Blatu. Kukasti križevi? Srećom, sve ih je manje‘

Tea Jurišić

 Darko Tomaš/
Grad je predvidio da se jedan od pothodnika u Gajnicama ostavi grafiterima za slobodno oslikavanje. Svakako je to premalo. Planiramo i suradnju s građanima Kajzerice

Brisanje ispraznih grafita, čišćenje Zagreba od besmislenih škrabotina koje je "umjetnik" napravio u tri poteza u tri sekunde, obračun s nasiljem na zidovima gradske su službe počele lani. I naglo stale, jer inflacija je vrtoglavo skočila, na brzinu istopila budžet. Sad kreću ponovo.

Što će biti s nekima od duhovitih ili vizualno dobro napravljenih grafita, što ako se i vlasnicima fasada sviđa to što im je netko nepoznat ostavio na njihovu zidu, pitali smo Tihomira Milovca, koji je predsjednik Povjerenstva za zaštitu objekata od grafita?

"Tada mogu tražiti dozvolu da to na zidu i ostane. U protivnom se miče, jer po odluci o komunalnom redu fasade se moraju održavati, sve fasade moraju biti uredne. Ali, ako misle da je to nešto vrijedno, mogu se obratiti i tražiti dozvolu da ostane. Brisat će se sve što nema umjetničku ili neku drugu poruku. Ako se netko potpisuje sa Zeus po 55 fasada u donjem gradu, to neće ostati. Oslikani murali, ono za što je procijenjeno da ima umjetničku vrijednost, a pogotovo oni koji su nastali uz suglasnost gradskih četvrti i vlasnika objekata, naravno ostaju. Ima dobrih grafita, ali su na krivom mjestu, naslikani na nečijoj kući i oni se brišu, ako vlasnik ne traži suprotno. Naravno da ne treba eliminirati sve grafite. Primjerice, podržao bih da ostanu oni na bolnici u Blatu. To je cijela serija odličnih grafita, ima karakter slike, dovršena je, nije tek škrabotina po zidu koja je nastala u dva poteza usred noći. Ne treba eliminirati sve grafite", komentira predsjednik Povjerenstva za zaštitu objekata od grafita Tihomir Milovac.

Grad je, doduše, predvidio da se jedan od pothodnika u Gajnicama ostavi grafiterima za slobodno oslikavanje. No, je li to ipak premalo? "Premalo je, slažem se. Ali, razmišljam da će one površine koje smijemo upotrijebiti za oslikavanje vjerojatno i biti ponuđene grafiterima, neke vrste pothodnika i slično. Uskoro će biti oslikan jedan od prolaza u novom rotoru na Remetincu. Goethe-Institut je pokrenuo radionicu, sa stanovnicima Kajzerice i tamošnjom školom napravit će društvenu akciju koja će završiti oslikavanjem dugačkog, velikog murala.

To ćemo promovirati, takve stvari. Ali, nama se ljudi javljaju da bi oslikali, primjerice, nove škole. To je teško realizirati. Jer, ne možete ući u zgradu koja je stara godinu, dvije, pet, koja je novootvorena, arhitekt ima svoje autorsko pravo. Mnogi bi htjeli na hladnom zidu neke škole vidjeti nešto oslikano, ali to nije moguće", kaže pa dodaje: "Postoji ideja da se u Varšavskoj ulici oslika dugački zid tamošnjeg samostana, nedaleko od škole. Radimo na tome da se to podrži."

Grad ovaj put financira cjelokupni iznos brisanja grafita. Prije je u cijelom iznosu financirao brisanje grafita samo po centru, a u drugim dijelovima vlasnicima poružnjenih fasada za čišćenje su davali 80 posto iznosa. "Prije je bila određena cijena koju Grad može potrošiti po kvadratnom metru, sad je to 100 posto. Pokrivamo sve, bez obzira na veličinu površine. Ako to košta, primjerice, 5000 kuna, mi to plaćamo. Prije smo plaćali samo iznos koji je bio predviđen, to je bilo 80 kuna po metru kvadratnom. Što je, kad je krenula inflacija, bilo premalo. Briše se sve što nije prijavljeno, za što grafiteri nisu tražili dozvole. "Ako ima privolu ureda, suglasnost gradske četvrti i vlasnika objekta, sve pet", ističe Tihomir Milovac.

image

Tihomir Milovac

Ivana Nobilo/Cropix

Otkud kreću? "Gradonačelnik će formirati povjerenstvo, povjerenstvo će odrediti prioritete, s čim se kreće. Moja je pretpostavka je da će to biti Donji grad jer je grafitima najugroženiji, a najvidljiviji dio Zagreba."

Pitamo za poruke mržnje, koliko se brzo takvo nasilje uklanja sa zidova? "Praksa je da se takve poruke uklanjaju u što kraćem roku. Kad netko takvo što ostavi na zidu, nebitno je je li riječ o privatnoj kući ili javnom vlasništvu, ne čeka se na procedure. Odmah po dojavi komunalni redari izlaze i brišu. Nije to možda tako brzo kako bismo htjeli, ali uvijek ima prioritet. Kukasti križevi, ušati ‘u‘ - toga nasreću više nema tako puno kako je bilo jedno vrijeme. Smanjilo se. A i kad takvo nešto osvane na zidu, briše se, ne pita se ni vlasnik kuće. To je govor mržnje i tome nema mjesta", govori Milovac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 07:45