MANJE JE POZNATO

Najstarija hrvatska pisanica pronađena je u dijelovima, njih čak 146, s motivima srca. Evo gdje su ju našli

Gradski muzej Bjelovar

 Gradski Muzej Bjelovar
Jaje kokošjeg podrijetla, ukrašeno srcolikim motivima na čokoladno-smeđoj podlozi, nalazi se u Gudovcu

Na službeni prvi dan proljeća; 21. ožujka; u Gradskome muzeju Bjelovar otvorena je izložba "Srednjovjekovni Gudovac". Gudovac (Gwdoch, Gwodowcz), danas glavno sajmišno mjesto, a nekada plemićko, smješteno je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, svega sedam kilometara od središta grada Bjelovara, a njegova povijest seže čak u prapovijest (ustanovljen je neolitički sloj). Ipak, izložba pažnju skreće na razdoblje kasnoga srednjega vijeka.

U gradini spomenutoga mjesta, jednog od najstarijih naselja unutar šire okolice Bjelovara, 2003. je godine pronađena uskršnja pisanica, dosad najstariji nalaz takve vrste s područja Hrvatske, koji datira iz petnaestog stoljeća.

"Pisanica je pronađena u fragmentima, njih ukupno 146. Restauracijom i konzervacijom u Hrvatskom restauratorskom zavodu iznijeti su zaključci kako je jaje kokošjeg podrijetla, ukrašeno srcolikim motivima na čokoladno smeđoj podlozi. Motivi su se radili tehnikom rastopljenog voska koja se koristi i u današnje vrijeme. Podatak o bojanim jajima u Hrvatskoj iz otprilike istog razdoblja možemo tražiti u djelima književnika Mavra Vetranovića (1482.-1575.) s prostora tadašnje Dubrovačke republike. Samo jaje govori o običajima koji su se prakticirali u srednjem vijeku, a danas je dokaz kako tradicija bojanja pisanica za blagdan Uskrsa nije iščeznula", otkriva mag. archeol. Petra Tar, kustosica izložbe "Srednjovjekovni Gudovac" .

image

Gradski muzej Bjelovar

/Gradski Muzej Bjelovar

Arheološka istraživanja iz 2003. godine započela su, objašnjava Tar, na mjestu gdje se nalazio duboki obrambeni jarak. Uz drvene stupove i daske pronađene su i grede drvene konstrukcije koja se je nalazila iznad jarka. Sadržaj pronađen u jarku, od lonaca za čuvanje i spremanje hrane, željeznih noževa, životinjskih kostiju, školjaka, pa sve do jaja i pisanice, ukazuje da se radi o ostacima kuhinje.

O lokalitetu

Tijekom dva stoljeća, koliko je život na gudovačkoj gradini trajao, nazivi gradine su se, ovisno o njenoj razvijenosti, mijenjali.

Na samom početku u izvorima je bila, tumači Tar, zapisana kao possesio (posjed; 1331.godine), zatim castellum (kaštel; 1492.), nakon toga castrum (utvrđenje, srednjovjekovna utvrda; 1495.) te na kraju kao oppidium (utvrđeni grad; 1518.). Gudovačka gradina je, smatra se, podignuta početkom 14. stoljeća kada se u izvorima spominje posjed Gud (Guth, 1334. godine) po kojemu je selo najvjerojatnije dobilo ime.

image

Gradski muzej Bjelovar

Gradski Muzej Bjelovar
image

Gradski muzej Bjelovar

Gradski Muzej Bjelovar

"Gradina je predstavljala utvrđeni plemićki posjed (majur), odnosno plemićko sjedište. Kasnosrednjovjekovna gudovačka gradina, naseobinsko-obrambenog karaktera koja se nalazila u sjevernom djelu sela Gudovac, bila je nizinskog tipa te promjera oko pedeset metara. Podignuta je u močvarnom i podvodnom okolišu, čemu je pridonio obližnji potok Plavnice. To je bio jedan od mnogih razloga zašto su se tu nastanili srednjovjekovni plemići. Središnje utvrđenje bilo je utvrđeno širokim jarkom i bedemom izgrađenim od drvenih greda i zemljanog nasipa, čiji se ostaci najbolje vide na sjevernoj strani gradine",objašnjava Tar te dodaje:

"Što se tiče arheološkog materijala, periodno se najviše svrstavaju u drugu polovicu 15. i prvu polovicu 16. stoljeća kada se spominje magistar Petar, koji je imao funkciju viceprotonatora (prabilježnik) Kraljevine Slavonije te je bio upravitelj posjeda Zagrebačke biskupije. To potvrđuje bliske veze s Crkvom, ali i sa kraljevskim dvorom u Budimu. O bliskim vezama s Budimom govore i pećnjaci koji su se koristili za gradnju kaljevih peći, kao i kalupi za njihovu izradu. Radionica se nalazila u Gudovcu, a pratila je motive susjednih radionica, kao i njihov način izrade".

Izložba je podijeljena u dva dijela. Prvi dio izložbe prikazuje srednjovjekovnu kuhinju, dok drugi dio izložbe predstavlja presjek ostale građe pronađene na gudovačkoj gradini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2024 14:21