Logo vrtića za pse, tipografija temeljena na ZET-u, estetika craft pića, odjeća za namještaj koji se slaže pod utjecajem opijata među zanimljivijm su radovima u Muzeju za umjetnost i obrt.
Na izložbi presjeka najboljeg dizajna u Hrvatskoj u posljednje dvije godine, a koja se u četvrtak otvara u organizaciji HDD-a, najviše je plakata te oblikovanja boca i naljepnica alkoholnih pića. Plakati po brojnosti nisu promjena od dosadašnjih izložbi, tu je hrvatski dizajn naposljetku i najjači već godinama, no dizajn za alkoholna pića jest.
Izložba je i dalje revijalna, no tako i treba biti, teško je zajedničkom notom zaokružiti dvogodišnji rad na svim mogućim poljima koja pokriva dizajn. Npr. činjenica je da produkt dizajneri koji proizvode namještaj bez industrijskog zaleđa nemaju iste uvjete rada kao oni grafički. Ove godine još gledamo plakate koji su nastali u sklopu Kulture promjene u SC-u, a koja je davala prilike mladim dizajnerima da se istaknu, spomenimo Lanu Grahek. Brojne turbulencije u ovoj ustanovi ne garantiraju da će i dalje biti tako.
I dalje nema nacionalne strategije dizajna, čini se da nismo nikada bili dalje od strategije, ljudi brinu, nažalost, elementarnije brige. Sve, dakle, ovisi o kutu gledanja. Malo je dobrih vijesti za dizajn, ako govorimo o državnoj razini, no pojedinačno, puno je dobrih vijesti: ima uistinu mnogo talenata, kako onih starijih, već potvrđenih, tako i onih novijih.
Naravno, ono što selektori vide kao najbolje, ne odražava sliku dizajna u širem kontekstu, onog u svakodnevici, svuda oko nas. Drugim riječima, ono što gledamo u MUO nije, nažalost, naša realnost, nije nivo svakodnevnog dizajna. Nadalje, a kako tumači Marko Golub, koji je na čelu Galerije HDD-a, “dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog, npr. u okviru velikih agencija, iza masovnog i gotovo nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih ali strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd”.
Životno djelo
Glavni naručitelji su i dalje iz kulture, kao jedan od pozitivnijih primjera s pomacima navodi se HNK Zagreb, za koji je radilo više dizajnera, potom filmski plakati koje često rade Šesnić&Turković. Plakatima za nezavisnu scenu dominiraju radovi bazirani na tipografiji (mogli smo ih zasebno vidjeti i na nedavnoj izložbi u Galeriji HDD-a).
Uz kulturu, naručitelji su i proizvođači craft alkoholnih pića, maslinovog ulja, restorani brze prehrane, bistroi i elitni restorani, festivali elektroničke glazbe, farmaceutske i kozmetičke tvrtke, turistički objekti, lokalni marketi, vrtići za pse itd. Na izložbi će se tako naći vrlo širok raspon, od dizajna knjige “Tomislav Gotovac Anticipator kriza” (M. Krstačić-Furić, A. Tomić), preko oblikovanja ambalaže za brašno, do signalizacije za zagrebačku zračnu luku.
Nagradu za životno djelo dobio je Matko Meštrović, teoretičar kojeg u likovnoj umjetnosti povezujemo s pokretima kao što su Nove tendencije i Gorgona. U kontekstu dizajna, važan je kroz pisani medij. U Meštrovićevoj biografiji, među ostalim stoji i kako je 1964. napustio mjesto novinara i likovnog kritičara i zaposlio se u tek pokrenutom Centru za industrijsko oblikovanje te sljedeće četiri godine vodi odjel za informiranje. CIO je od 1969. do 1972. razvijao projekt vizualnog identiteta Radiotelevizije Zagreb (logo Jože Brumen, aplikacija dizajna Boris Ljubičić, suradnik Fedor Kritovac), i Meštrović prelazi na RTZ kao savjetnik generalnog direktora, upravo radi tog vizualnog identiteta.
Grand prix Za Grand Prix za ostvarenje u posljednje dvije godine natječu se tri rada, a dobitnik još nije poznat. U konkurenciji su Frank E. Blokland i Nikola Đurek, s “Osnovama oblikovanja pisma”, kako stoji u obrazloženju: “koji je započet kao prijevod klasičnog udžbenika nizozemske tipografske škole, nadograđen je i nadopunjen rezultatima Đurekovih istraživanja i usustavljivanja promišljanja specifičnosti tipografskog zapisivanja hrvatskog jezika”. Potom Iva Letilović, Igor Pedišić i Vladimir Končar za Posjetiteljski centar Mali Arsenal u Zadru, za koju u obrazloženju stoji da “unatoč konzervatorskim preprekama i ograničenjima unutar tog zaštićenog spomenika kulture, njihova interpretacija fortifikacije grada je rezultirala impresivnim doživljajem”. Treći kandidat je signalizacija obiteljskog Hotela Amarin u Rovinju: arhitekti koji potpisuju rad su Studio UP, dizajner je Damir Gamulin. Kako je objašnjeno, među ostalim: “Djeci se obraća vizualnim jezikom jednostavnih geometrijskih oblika koji pozivaju na aktivno sudjelovanje i otkrivanje prostora”.
U međunarodnom žiriju su Dejan Dragosavac Ruta, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Nika Pavlinek, Boris Greiner, Tomislav Mostečak, Slavimir Stojanović, te Susan Sellers, kritičarka na Yaleu među čijim su klijentima Nike, Tiffany & Co., Prada, Guggenheim, Lincoln Center, i mnogim drugima, te je vodila Odjel za dizajn Metropolitana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....