Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojali su afirmirati ideju umjetnika kao radnika

U petak se Galerijama HUiU te Makina u Puli otvara izložba NEP/NOVA EVROPA: STATION TO STATION, posvećena intermedijskom projektu i kolektivu Nova Evropa (Dejan Kršić, Jane Štravs, Gordana Brzović) koji je od ranih 1980-ih do početka 1990-ih djelovao na presjeku grafičkog dizajna, medijske umjetnosti, teorije, izdavaštva, eksperimentalne glazbe i videa. Izložba uključuje produkte NEP-a: fanzine, xerox grafike, kolaže, plakate, fotografije, video i grafički dizajn (časopis Quorum, glazbena izdanja LET 3, Rijeka-Paris-Texas), ali i seriju novih grafika SONGS FOR NEW EUROPE; sve to raspoređeno tematski u dva izložbena prostora do 2. srpnja.
Riječ je o proširenoj verziji izložbe kolektiva Nova Evropa Kunst ist zeitlos, Europa endlos, izvorno održane u HDD galeriji u Zagrebu prošle godine, ovog puta u dva dijela. Postav u Galeriji HUiU predstavlja povijesni materijal iz 1980-ih i ranih 90-ih koji uključuje fanzine i časopise, knjige, proglase, plakate u sitotisku, omotnice ploča, audiokazete i videodokumentaciju, dok prostor Galerije Makina (Kapitolinski trg 1) ugošćuje izložbu NEP-ovih grafika, s jedne strane onih nastalih eksperimentima s fotokopirnim strojem 1980-ih, a s druge sasvim novih, iz recentne grafičke serije, svojevrsnog grupnog hommagea kolektivu pod naslovom Songs for New Europe.
Te grafike osim Dejana Kršića (kao osnivača grupe), potpisuje još 20-ak najistaknutijih umjetnika i dizajnera različitih generacija iz Hrvatske, Srbije i Slovenije: Dejan Dragosavac Ruta, Ivan Antunović, Oleg Šuran, Maja Stojanović & Sanja Planinić, Andrej Dolinka, Borut Vild, Hrvoje Živčić, Roman Uranjek [ neo standard kultur ], IRWIN [ Miran Mohar ], Sara Renar & Barbara Delać, Radenko Milak i Roman Uranjek, Škart, Metropolie Trans (Goran Lišnjić), This Town Needs Posters (Sven Sorić i Hrvoje Spudić), Mario Aničić, Željko Badurina i Lana Grahek.

Na otvorenju će predstaviti i knjigu o NEP-u Die Mechanische Malerei, upravo objavljenu u izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva, koja na 108 stranica daje pregled svih glavnih aktivnosti ovog intermedijskog kolektiva od 1980-ih do danas.

U svojim radovima Nova Evropa, kako navode iz Galerije HDD zagovarala je ideju „postmoderne kao nove epohe“, evocirala forme i ideologije historijskih avangardi (dada-konstruktivizam-suprematizam), miješajući ih s elementima suvremene pop kulture, medijske teorije, glazbe, filma, konceptualne umjetnosti, dizajna i oglašavanja. Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojala je afirmirati ideju umjetnika kao radnika i medijskog operatera, dekonstruirajući ideju o umjetničkom djelu kao jedinstvenom i neponovljivom u kopije, kopije kopija, kopije kopija kopija „vjernih originalu“.
Tehnologije xeroxa, polaroida, presnimavanja i umnažanja magnetskih traka itd. vidjela je kao sredstvo ne samo demokratizacije, nego i emancipacije. Teorijsku, diskurzivnu proizvodnju smatrala je podjednako umjetničkom kao i proizvodnju slika, artefakata. Između umjetnosti, pisanja, grafičkog dizajna, glazbe, i svih drugih oblika umjetničkog i medijskog djelovanja nije vidjela razliku.
Kustos je izložbe Marko Golub, a dizajn je oblikovao Dejan Kršić.