Nakon desetogodišnje parnice zagrebački Muzej suvremene umjetnosti dužan je platiti više od pola milijuna eura odštete jednom od vlasnika poslovnog prostora u Ilici 17 gdje se do nedavno nalazio Arhiv Toše Dabca, a koji je pod ingerencijom tog muzeja, zbog njegovog nezakonitog korištenja. Presudio je tako Visoki trgovački sud u ponovljenom sudskom postupku u rujnu prošle godine, a do isplate bi trebalo doći ovih dana.
A do cijelog slučaja s Arhivom Toše Dabca, i na koncu suda, došlo je uslijed denacionalizacije kojom je trećina poslovnog prostora na prvom katu zgrade poznate i kao Kuća Job u Ilici 17, vraćena u privatno vlasništvo. No, s vlasnikom Karlom Kaufmanom, imućnim poduzetnikom i nasljednikom brojnih nekretnina koje su njegovoj obitelji oduzete tijekom komunizma, Muzej suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom, nije sklopio ugovor o najmu te je, stoga, on podnio tužbu, odnosno njegova tvrtka BENZ d.o.o, zbog neplaćanja najamnine. U trenutku kada je Grad Zagreb s MSU sklopio ugovor o zakupu prostora Kaufmana i njegovu tvrtku potpuno se, navodno, izignoriralo, iako ih je godinama, prema pisanju medija, upozoravao da krše zakon. U izostanku odgovora, na kraju se odlučio za tužbu.
"Jednostavno do tog ugovora nikad nije došlo, a svi smo na neki način bili zainteresirani. No, to se nije dogodilo, već se dogodila odmah tužba", rekla je tadašnja ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić komentirajući presudu.
Atelje Toše Dabca u Ilici u razdoblju djelovanja legendarnog fotografa bio je kultno sastajalište umjetnika i intelektualaca okupljenih oko skupine EXAT 51, Muzičkog bijenala, Zagrebačkog Velesajma, Radio Zagreba i Novih tendencija, "u dinamičnom vremenu kada se Zagreb zbog aktivnosti koje je inicirala tadašnja Galerija suvremene umjetnosti, a današnji Muzej, upisuje na kulturnu kartu Europe". Čuveni fotograf atelijer u zakup uzima 1940. godine i tu zajedno sa suprugom, opernom pjevačicom Julijom Grill, provodi ostatak života.
Nakon smrti Toše Dabca 1970. godine, njegov atelje u Ilici, preimenovan u Arhiv Tošo Dabac, nastavlja voditi umjetnikov nećak i nasljednik, i sam poznati fotograf Petar Dabac. koji sa skupinom suradnika 1980. godine tu osniva galeriju "Arhiv TD" u kojoj priređuju izložbe i radionice znamenitih hrvatskih i inozemnih autora.
Te izložbe bile su dobrim dijelom rezultat suradnje i razmjene s Beogradom, Ljubljanom, Novim Mestom i Grazom. Do 1985. godine bilo je najviše izložbi, no taj prostor u Ilici je bio mnogima u fokusu jako dugo vremena i tada počinju problemi. CIO, Centar za industrijsko oblikovanje i dizajn, koji je tada bio beskućnik, useljava se u Ilicu 17, više nije bilo fizički mjesta za izložbe i one su postojale sve rjeđe. Tada kreće i borba Petra Dabca da se ostavština Toše Dabca sačuva i zaštiti pravno. Kada se radila trajna zaštita početkom 2000-ih zbirka je, međutim, registrirana kao pokretna zbirka, neovisno o prostoru (temeljem Rješenja Ministarstva kulture iz 2002. zaštićena je kao Atelijer majstora umjetničke fotografije Toše Dabca i ima svojstvo kulturnog dobra).
Godine 2005. godine Grad Zagreb otkupljuje zbirku, Arhiv Tošo Dabac, koja sadržava 160 tisuća umjetničkih predmeta, negativa i autorskih povećanja te vrijednu fotografsku opremu, biblioteku, arhivsku i hemerotečnu građu te je predaje na upravljanje MSU. Arhiv Tošo Dabac ostao je i dalje smješten u prostorijama Ilice 17, iako su, kako se pokazalo u jednom svom dijelu, bile vlasnički sporne, sve do 2019. kada je zbog tehničkih razloga i radi sigurnosti građe, iseljen i ne nalazi se više na spomenutoj adresi već u MSU.
Sudska trakavica oko nekoć kultnog mjesta u kojem je stvarao jedan od naših najvećih fotografa 20. stoljeća, počela je još 2014. godine kada je Trgovačko društvo BENZ d.o.o. koje ima u vlasništvu trećinu prodstora, nešto manje od 60 od ukupno 177 kvadrata, (2/3 su u vlasništvu RH s kojom Muzej ima sklopljen ugovor o zakupu), podnijelo tužbu protiv MSU-a sa zahtjevom za njegovo ispražnjenje i predaju, kao i isplatu naknade za bespravno korištenje. Trgovački sud u Zagrebu donio je potom presudu 2019. kojom je usvojen zahtjev tužitelja na ispražnjenje i predaju u posjed poslovnog prostora, te naložio tuženiku isplatu iznosa od 1.482.200,00 kuna s pripadajućim kamatama i troškovima postupka.
Uslijedila je žalba tuženika koja je u ponovljenom postupku Presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske od 19. rujna 2023. odbijena kao neosnovana te je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 23. siječnja 2019., u presuđenom iznosu glavnice od 196.721,75 EUR-a, troška postupka od 15.958,26 EUR-a, sve s pripadajućim kamatama, te troška revizije u iznosu od 3.601,95 EUR-a.
Astronomsku svotu koja na koncu iznosi ukupno 528 tisuća eura trebao bi podmiriti Grad Zagreb, nakon što je odobri Gradska skupština na svojoj idućoj sjednici 25. siječnja.
Kako stoji u Obrazloženju prijedloga zaključka o podmirenju obveza MSU-u koji se našao na dnevnom redu sjednice Trgovačko društvo BENZ d.o.o. obratilo se Muzeju s pozivom na isplatu pravomoćno dosuđenih iznosa po navedenim presudama. Muzej je uputio prijedlog trgovačkom društvu BENZ d.o.o. za odgodu prisilne naplate i obročnu otplatu duga koji je isti prihvatio uz isplatu u 3 obroka, s početkom prvog obroka 15.2.2024.
"S obzirom da je presuda pravomoćna i ovršna, a prisilnom naplatom bilo bi dovedeno u pitanje redovno obavljanje djelatnosti Muzeja, Muzej je predložio sklapanje Sporazuma o odgodi prisilne naplate i obročnoj otplati duga. Naime, isplata cjelokupnog iznosa trenutno bi predstavljala veliko financijsko opterećenje Muzeju i Gradu Zagrebu kao solidarnom dužniku, te je sklapanje sporazuma svrsishodno, imajući u vidu da bi sklapanjem sporazuma bila omogućena obročna otplata i ne bi bilo dovedeno u pitanje poslovanje Muzeja. Također, ulaganje revizije od strane tuženika i umješača ne odgađa ovrhu", navodi se u dokumentu kao i da su sredstva za provedbu predloženog zaključka osigurana u Proračunu Grada Zagreba za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.
Prema riječima ravnateljice MSU-a Vesne Meštrić, trenutno traju pregovori oko preostale dvije trećine prostora koje su u vlasništvu države. "Svima je u interesu da Arhiv Tošo Dabac ostane na svojoj staroj adresi", kaže Meštrić, koja presudu nije htjela komenirati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....