Ovih se dana digla poprilična polemika oko novog natječaja za ateljee u Voćarskoj ulici na broju 76. Ateljei su i inače često bolna točka našeg društva, problem kojeg realno nismo riješili, podsjetimo primjerice da Ivan Picelj do kraja svog života nije od države dobio atelje, a na važnost ovog umjetnika, vjerujemo, ne treba posebno ukazivati.
Natječaj je raspisalo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika raspisuje za redovne članove. Kvadratura ateljea iznosi 126.15 m2, a sastoji se od tri etaže, imaju i veliku terasu. Mjesečan najam malo je više od eura po kvadratu. Atelje se dodjeljuje na korištenje na tri godine. Atelje je u dobrom stanju. Nisu potrebna inicijalna ulaganja u svrhu osposobljavanja odnosno uređenja prostora, a može ga koristiti istovremeno troje do četvero umjetnika. No, ono što je razljutilo dio članova HDLU-a jesu uvjeti, odnosno, ponajviše jedan od uvjeta. Naime, natječaj je namijenjen za mlade umjetnike, do 40 godina starosti u trenutku prijave, a koji iza sebe imaju najmanje tri godine rada. Neki od komentara bili su "mi smo ostali za otpad", "čemu takva diskriminacija", "ima li natječaj za gradsku grobnicu za starije od 40", "jedini su opravdani kriteriji rad i postignuće", samo su neki od komentara na društvenim mrežama...
O polemici o dodjeli ateljea pisali smo točno prije godinu dana, najesen će biti, navodno, rješenje oko dodjele nagrada.
Odluku HDLU-a o dobnoj granici objašnjava ravnateljica Ivana Andabaka.
Zašto je ograničenje ateljea za umjetnike mlađe dobi?
- HDLU u Voćarskoj ulici ima 7 ateljea koji su u vlasništvu Društva. Otkako smo, prije 8 godina, sudskim putem uspješno potvrdili vlasništvo ateljea, redovito objavljujemo natječaje za dodjelu. Kako su umjetnička karijera odnosno broj izložbi i nagrada jedni od ključnih kriterija za dodjelu ateljea, na dosadašnjim natječajima umjetnici mlađe generacije, objektivno, nisu bili konkurentni zrelijim kolegama. Također, prostorne karakteristike ovog konkretnog ateljea, koji je razveden na 3 etaže i nekoliko manjih prostorija, omogućuju zajedničko korištenje više umjetnika, na što su, pak, skloniji mladi umjetnici. Nešto manje od trećinu članstva HDLU-a čine umjetnici do 40 godina te su njihove prilike za osiguranje radnog prostora, ipak, ugroženije nego kod zrelijih umjetnika, stoga je, iz svega izloženog, bilo posve opravdano da 1 od 7 ateljea namjenski usmjerimo na mlade umjetnike. Već sljedećeg proljeća u planu je natječaj za još jedan atelje u Voćarskoj ulici čije korištenje neće biti dobno ograničeno, a po okončanju obnove Dvorca umjetnika Jakovlje, koja je u tijeku, planiraju se ponuditi dodatni ateljei na korištenje. Nepisanu granicu od 35 godina, kojom često omeđujemo "mlade" umjetnike, htjeli smo proširiti, svjesni teškog položaja za djelovanje mlađe generacije.
U čijem su vlasništvu ti ateljei, i kako su u to vlasništvo došli? Tko odlučuje o dodjeli?
- Ateljee od izgradnje koriste članovi HDLU-a, a 2016. godine vlasništvo smo, u korist HDLU-a, uspješno potvrdili i na sudu, kada smo se sporili s RH. O dodjeli ateljea odlučuje komisija članova HDLU-a koju za svaki natječaj nominira Upravni odbor, što je logično obzirom da je riječ o imovini udruge koja se dodjeljuje isključivo članovima udruge. Otkako smo riješili pravno pitanje ateljea, imali smo već 4 natječaja za ateljee u Voćarskoj ulici, dakle stavili smo ih na raspolaganje širem članstvu nego što je bio slučaj dotad, kada su ih umjetnici dobivali na neodređeno razdoblje, a koristili doživotno. Imovina Društva pripada svim članovima udruge stoga je aktualna uprava izglasala da se ateljei u Voćarskoj ulici više ne mogu dodjeljivati na neodređeno.
Rekli ste da grad Zagreb na jesen odlučuje o ateljeima. Smatrate li da su u ovom trenutku pravedno raspoređeni?
- Od promjene gradske vlasti čekamo raspis natječaja za gradske prostore, među kojima će i brojni umjetnici, nadam se, naći svoje mjesto za rad. Unatoč prigovoru HDLU-a, Grad je, u nedavno usvojenim kriterijima, izostavio konkretnu namjenu pojedinih prostora za umjetničke ateljee, posebno onih koji su, svojim specifičnim arhitektonskim karakteristikama (visoki stropovi, veće površine, sjeverno svjetlo i sl.), pogodni za umjetničke grane poput kiparstva ili slikarstva. Iako su novi kriteriji za dodjelu gradskih prostora izglasani prije skoro godinu dana, natječaja još nema. Neslužbeno doznajemo da se raspis očekuje ove jeseni. Također, na državnoj razini poslovni prostori se unazad par godina dodjeljuju isključivo prema komercijalnim uvjetima, što onemogućava umjetnike, ali i neprofitne organizacije u području kulture, da neke od brojnih napuštenih javnih prostora stave u funkciju.
O kakvim je ateljeima riječ, možete li ih opisati, tko je u njima bio do sada?
- Ateljei u Voćarskoj izgrađeni su 60-ih godina 20. stoljeća, iako je inicijativu za njihovu gradnju dalo već 1919.g. Društvo za podizanje umjetničkih domova i radiona na čelu s Ljubom Babićem i R. Jean-Ivanovićem. Zemljište je tada dobiveno od nadbiskupa Antuna Bauera. Atelje sadašnjih veličina od oko 50 do oko 120 m2 građeni su tako da imaju visoke stropove i prozore, a na galeriji prostore za spavanje. Kasnijim korištenjem pojedini umjetnici mijenjali su arhitekturu prostora. Ateljee trenutno koriste Duje Jurić, Ivan Fijolić, Mirjana Vodopija, Leila Michieli Vojvoda, Miro Vuco, Svjetlan Junaković. Atelje, koji je predmet ovog natječaja, zadnjih 6 mjeseci koristili su inozemni kustosi i umjetnici u okviru HDLU-ovog europskog projekta AFAR, povodom čega smo atelje, iz projektnih sredstava, uredili. Sada, kada je projekt gotov, stavljamo ga opet na raspolaganje članovima.