SVJETSKI BOOM MUZEJA

KULTURNI CENTAR LOUIS VUITTON Čudovište u Parizu ili fantastična arhitektura?

Gehryjev kulturni centar otvara se 27. listopada. Gradi ga modni mag Bernard Arnault, za svoju umjetničku zbirku

Sve u kineskoj kulturi polazi od jedne linije - i slikanje, i pisanje i energija Chija, ovim se riječima koje je izgovorio umjetnik iz 17. stoljeća Shi Tao inspirirao veliki francuski arhitekt Jean Nouvel za svoj projekt Nacionalnog umjetničkog muzeja Kine, čija je gradnja ovih dana započela u Pekingu, uz Olimpijski park, preko puta Zabranjenog grada, sjeverno od trga Tiananmen. Tema je, dakle, da iz jedne, jedine linije, iz jednog poteza počinju najveća remek-djela likovne umjetnosti i najvažnija književna djela i, naravno, najvažniji arhitektonski projekti. Na natječaju je za ovaj muzej Nouvel pobijedio i Franka Gehryja i Zahu Hadid, dva podjednako slavna arhitekta. Financial Times ocijenio je Nouvelov projekt, unaprijed, sudeći prema prvim skicama, genijalnim.

30 milijardi dolara

U Parizu je u Bois de Boulogne za 27. listopada predviđeno otvaranje Kulturnog centra Louisa Vuittona, koji će sponzorirati suvremenu umjetnost. Projekt je to s potpisom Franka Gehryja, arhitekta koji je do sada izmijenio lica mnogih gradova, a i s Parizom se podjednako uspješno nosi, što se može vidjeti, među ostalim, i iz zračnih snimki koje obuhvaćaju i ovaj budući muzej i Eiffelov toranj. Fasadu gradi tri tisuće i šest stotina staklenih ploča, a želja je da čitav projekt podsjeti na stakleni oblak. Građevina koju je dao sagraditi Bernard Arnault po spektakularnosti (ne nužno i kvaliteti) nadmašila je muzej u Veneciji koji je Arnaultovu kolegi i suparniku, Francois Pinaultu, u prostoru nekadašnje carinarnice napravio japanski arhitekt Tadao Ando.

Arnault, čije se bogatstvo procjenjuje na 30 milijardi dolara, dogovorio je s gradom Parizom da mu ustupi ovu atraktivnu lokaciju na zapadnom dijelu grada, a zauzvrat će grad 2062. godine naslijediti ovu zgradu (no, ne i umjetnine koje se nalaze unutra). Opisuje se da je poput kita ili insekta. Mnogi će kritičari reći da je riječ o još jednom od “pretjerano stiliziranih dokazivanja moći, o projektu koji ne uzima u obzir funkciju, kontekst i o projektu s nerealnim osjećajem za budžet”. Ukratko, da je više govori o taštini arhitekta i vlasnika. No, ne slažu se svi s tim ocjenama. Primjerice, kritičar Guardiana Rowan Moore tvrdi da je nepravedno prema Gehryju da ga se etiketira na ovaj način, da je građevina smještena u Bois de Boulogne - naprosto dobra. Jennifer Higgie, iz londonskog ureda časopisa Friez također tvrdi sljedeće: “To je projekt kojem treba aplaudirati, posebno u ovim teškim vremenima. Riječ je o izvrsnoj građevini koja će osigurati novi prostor za umjetnike, pisce, kustose. Što se tu ne može voljeti?”.

Nagrada Pritzker

Možemo se diviti samozatajnim građevinama koje je napravio Peter Zumthor, veličanstvenoj uronjenosti u kontekst Alvara Size, no širu će pažnju javnosti ovi arhitekti dobiti tek nakon što osvoje najvažniju arhitektonsku nagradu, Pritzker. Samo nekoliko je građevinskih formi u suvremenoj arhitekturi koje će se natjecat za širu javnu percepciju, posve promijeniti lice grada: opere i ponajviše i povrh svega - muzeji. Muzeji su forme u kojima se pokazuje što se može danas ostvariti, kako izgleda ona arhitektura koja je donedavno bila moguća tek na papiru. Poželjno je, pritom, da su u kombinaciji s imenom tzv. stararhitekta, a ta se imena mogu nabrojati na prste dvije ruke. U muzeje se ulažu višemilijunske cifre, daju se na stotine i stotine milijuna, otvaraju ih predsjednici država.

Zvijezde arhitekti

Odavno je već iza nas “efekt Bilbao”, koji govori o pretvorbi napuštenog industrijskog španjolskog grada u turističku i kulturnu meku nakon što je u njemu sagrađen muzej Guggenheim Franka Gehryja. Osim što je drastično promijenio izgled ovoga grada, izmijenio je i njegovu do tada depresivnu ekonomiju. Proračun je, zahvaljujući turistima, osjetno podignut. Mnogi suvremeni arhitekti danas svoje muzeje pretvaraju u high-tech forme, u skulpture nastojeći privući pažnju na sebe. No, iako se, nakon Bilbaa, pojavilo još mnogo takvih muzeja senzacija, nikad više nije zabilježen u jednakoj mjeri porast turizma zahvaljujući jednom muzeju. Bila je to, ipak, u svakom slučaju, važna lekcija za sve i pomogla je promijeniti viđenje suvremenoga grada.

Mnogi muzeji danas tragaju za ovim efektom. Njima se prati decentralizacija, tipa Louvre, osim u Parizu sagrađen je i u francuskom mjestu Metz. Tu su i prilično utemeljene optužbe za kolonizaciju, primjerice Louvre se gradi u Abu Dhabiju. Da ne govorimo o globalizaciji, dogodi se da gigantski muzej zauzme čitavu vizuru grada, a oblikuju ga ljudi koji se duh toga grada nisu potrudili ni upoznati.

Toj su globalizaciji pridonijele i Gehryjeve građevine: nema neke drastične razlike, primjerice, između njegove Koncertne dvorane u Los Angelesu, muzeja Bilbao i novog projekta u Parizu.

Nadalje, kao što mi to dobro znamo, i u Zagrebu je potrebna i dodatna vrijednost kako bi se posjetitelji privukli u muzej: “Muzej je danas zamjena za glavni gradski trg, on je mjesto okupljanja. Uspješan grad nije samo onaj koji će napraviti veliki muzej, nego ga i ispuniti nekim značenjem.

Nije dovoljna samo arhitektura, potrebna je i nadogradnja”, tvrdi Deyan Sudjic, direktor Muzeja dizajna u Londonu. No, upravo je Sudjic na čelu muzeja koji je nagradu za najbolju građevinu na svijetu dodijelio Centru za kulturu u Bakuu u Azerbajdžanu Zahe Hadid; bilo je, naime, ozbiljnijih optužbi za kršenje ljudskih prava tijekom gradnje. Sudjic nije bio član ocjenjivačkog suda, no kasnije je izjavio da odluku žirija mora podržati te da su odlučivali kroz prizmu arhitekture, a ne politike.

Kao David Beckham

Na to koliko je dobro da nekoliko ljudi, Zaha Hadid ili Gehry, radi baš sve važne građevine svijeta, upozorio nas je teoretičar arhitekture i urednik časopisa A10 Hans Ibelings dok je gostovao u Zagrebu, usporedivši Zahu Hadid s Davidom Beckhamom: “Strukture Zahe Hadid podsjećaju me na dupli pas Davida Beckhama. U početku vjerujete da je genijalno, nakon pet puta pitate se može li napraviti nešto drugo. Postoji mnogo građevina čiji je glavni razlog postojanja da dokažu kako je moguće sagraditi kakav čudni oblik. No, nakon nekog vremena pitate se je li to moguće napraviti na klasičan način”.

Danas se ulažu, dakle, milijuni i milijarde kako bi svaka sljedeća građevina nadmašila postojeću, kako bi arhitektura izvela što senzacionalnije oblike.

Samo se u ovom trenutku u svijetu gradi vrlo vjerojatno stotinjak muzeja, najviše u i dalje najvećem gradilištu na svijetu, u Kini. U Kini se gradi Zhang ZhiDong i Moderni industrijski centar u Wuhanu, a potpisuje ga nagrađivani arhitekt Daniel Libeskind. Spomenimo još neke muzejske građevine koje datiraju u ovu godinu: Aspen muzej Shigeru Bana, Muzej slike i zvuka koji grade Diller Scofidio + Renfro uz plažu Copacapana u Rio de Janeiru, isti arhitekti grade Broad Art Museum.

Znamenita obitelj, jedna od najpoznatijih koja sakuplja umjetnine, uložila je 140 milijuna dolara u muzej koji je preko puta Koncertne dvorane Franka Gehryja u Los Angelesu.

Šest važnih arhitekata za muzeje

Ovih šest arhitekata, svi dobitnici nagrade Pritzker, projektiralo je impresivan broj muzeja diljem svijeta i još ih se mnogo spremaju napraviti. Donosimo popis najnezaboravnijih, od renoviranih tvornica, do svijetlećih novih stuktura prema tabeli ‘The Wall Street Journala’.

Jean Nouvel

Mjesto rođenja: Fumel, France

Broj dovršenih muzeja: 7

Najpoznatiji po: The Musée du quai Branly, u blizini Eiffelova tornja

Jeste li znali?

Fasada Instituta Arapskog svijeta u Parizu je od panela koji se otvaraju i zatvaraju ovisno o razini prirodne svjetlosti

Sljedeći projekt:

Louvre na otoku Saadiyat, Abu Dhabi

Frank Gehry

Mjesto rođenja:

Toronto, Kanada

Broj dovršenih muzeja: 7

Najpoznatiji po: Muzej Guggenheim u Bilbau u Španjolskoj

Jeste li znali?

Gehryjev muzej na kampusu Sveučilišta Minnesota ima dvije fasade; od cigle i od metala

Sljedeći projekt: Fondacija Louis Vuitton

Zaha Hadid

Mjesto rođenja: Bagdad, Irak

Broj dovršenih muzeja: 11

Najpoznatija po: MAXXI, Nacionalni muzej umjetnosti 21. stoljeća u Rimu, koji je koštao 200 milijuna USD.

Jeste li znali?

Heydar Aliyev centar u Bakuu u Azerbajdžanu navodno nema nijedan pravi kut

Sljedeći projekt:

Messner planinski muzej, u Bolzanu

Renzo Piano

Mjesto rođenja: Genova, Italija

Broj dovršenih muzeja: 20

Najpoznatiji po: pariški postmoderni muzej, Centar Georges Pompidou, s Richardom Rogesom

Jeste li znali?

Kalifornijska akademija znanosti u San Franciscu jedan je od najzelenijih muzeja svijeta

Sljedeći projekt: Novi, Whitney muzej američke umjetnosti u New Yorku

Rem Koolhaas

Mjesto rođenja: Rotterdam, Nizozemska

Broj dovršenih muzeja: 20

Najpoznatiji po: Kunsthal, Rotterdam

Jeste li znali?

Koolhaasova tvrtka OMA sagradila je Ruhr muzej u Essenu u Njemačkoj, na mjestu bivše tvornice ugljena

Sljedeći projekt: Galerija Lafayette, Pariz

Herzog & de Meuron

Mjesto rođenja: Basel, Švicarska

Broj dovršenih muzeja: 20

Najpoznatiji po: Tate Modern u Londonu, što je jedan od najposjećenijih muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Godišnje ga obiđe oko pet milijuna ljudi.

Sljedeći projekt:

The M+ muzej u distriktu West Kowloon u Hong Kongu, gleda prema luci Victoria Harbour.

Jean Nouvel: spektakl uz muzej u Kini

U Pekingu je krajem mjeseca počela gradnja Nacionalnog umjetničkog muzeja Kine, koji gradi Jean Nouvel. Muzej, koji će udomiti kinesko slikarstvo i umjetnost, između 15. i 21. stoljeća, izgleda kao da na neki način lebdi u prostoru. Predviđa se da će ovaj muzej posjećivati 12 milijuna ljudi godišnje, a smješten je u blizini Ptičjeg gnijezda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:19