Dvanaest umjetničkih djela koja su oduzeta bivšem premijeru Ivi Sanadera bit će raspodijeljena u šest hrvatskih muzeja. Odlučilo je to Hrvatsko muzejsko vijeće na svojoj posljednjoj sjednici, potvrdilo je za Jutarnji list Ministarstvo kulture i medija. Riječ je o četiri djela Vlaha Bukovca, dva djela Tihomira Lončara, i po jedno djelo Emanuela Vidovića, Mata Celestina Medovića, Antuna Motike, Ivana Lackovića Croate, T. Mrdalja i nepoznatog autora. Kako navode u Ministarstvu kulture i medija, prema kriterijima odgovarajuće politike skupljanja građe i postojanja odgovarajućih tehničkih uvjeta za njezinu trajnu pohranu, Vijeće je predložilo trajnu pohranu umjetnina u Kuću Bukovac (Muzeji i galerije Konavala), Muzej grada Splita, Umjetničku galeriju Dubrovnik, Muzej suvremene umjetnosti Istre/Museo d‘arte contemporanea dell‘Istria, Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Gradski muzej Križevci.
"Umjetnička su djela prema pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda postala vlasništvo Republike Hrvatske, a nakon što su nadležna tijela potvrdila da predmetne slike postaju trajno vlasništvo države, Ministarstvo kulture i medija ponajprije je osnovalo stručno Povjerenstvo koje je izradilo stručno mišljenje i izvještaj o razini kvalitete i vrijednosti svakog pojedinog djela. Nakon procjene vrijednosti Povjerenstvo je predmet uputilo Hrvatskom muzejskom vijeću s prijedlogom pohranjivanja slika u hrvatskim muzejskim ustanovama prema potrebama odgovarajućih zbirki. Nakon toga, odlukom od 17. travnja 2023. godine Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine prenijelo je na Ministarstvo kulture i medija pravo upravljanja i raspolaganja nad dvanaest umjetnina iz navedene zbirke", ističu u Ministarstvu kulture i medija.
"Provedene su i konzultacije s Muzejskim dokumentacijskim centrom u svrhu izrade prijedloga popisa muzejskih ustanova prikladnih za trajnu pohranu umjetnina, prema čemu je Hrvatsko muzejsko vijeće na svojoj posljednjoj sjednici, uz stručnu procjenu vrijednosti pojedinih slika za zbirke slikarstva pojedinih muzeja, odredilo da se slike razdijele u šest hrvatskih muzeja kao trajno vlasništvo Republike Hrvatske i trajan uvid javnosti."
Podsjetimo, u Sanaderovu posjedu pronađeno je više od 350 umjetnina, međutim, na kraju mu je prema presudi Vrhovnog suda u predmetu Fimi-media oduzeto njih dvanaest. Hrvatsko muzejsko vijeće imalo je zadatak odrediti gdje bi se te umjetnine, u kojim muzejskim ustanovama, mogle smjestiti. Odluku su, kaže ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, koji je član Vijeća, donijeli brzo i jednostavno. "Naš je muzej dobio Lackovića, nismo ga imali dosad u tako velikom formatu. No, Bukovaca iz tog razdoblja imamo pa je odlučeno da idu u Kuću Bukovac."
Hrvatsko muzejsko vijeće o Sanaderovim je umjetninama raspravljalo na temelju fotografija, samu procjenu, međutim, nisu obavili. Ona je bila povjerena jednoj aukcijskoj kući koja je Sanaderove umjetnine, koje su bile predmet procijene, procijenila na 240.000 eura. Najveći dio tog iznosa odlazi, očekivano, na Bukovca, oko 150.000 eura. Procjenjivale su se četiri Bukovčeve slike: "Šuma u Fontainebleauu" (1883.), "Portret gospođe Mounier" (1883.), "Mala markiza" (1916.), "Opravljanje mreže" (1920.) i "Zavist ubija pravednost III" (1921.), od čega su "Portret gospođe Mounier" (1883.) i "Mala markiza" (1916.) najviše procijenjene, na oko 50.000 eura. Sve su one pronađene na imanju mesara Stjepana Fiolića, nekada saborskog zastupnika HDZ-a. Procjenitelje su najviše iznenadile dvije slike nepoznatog autora, jedna je, doduše, potpisana s T. Mrdalj. Nije im uopće bilo jasno zašto se procjenjuju, odnosno kako su dospjele među djela s potpisom jednog Bukovca ili Medovića. Isto su si pitanje postavili i članovi Hrvatskog muzejskog vijeća.
Ostaje nepoznanica, međutim, zašto se odustalo od javne dražbe koja je također bila jedna od opcija koje su se razmatrale. Još nedavno, u travnju, mediji su izvještavali da su Sanaderove umjetnine ovršene i da idu na prodaju. U Ministarstvu kulture kažu da ne znaju ništa o tome, na njima je bilo da izvrše procjenu dvanaest umjetnina i da odrede gdje će te umjetnine, jer su postale vlasništvo države, biti smještene.
Hrvatski trgovci umjetnina, pak, kažu da je procjena realna, a možda i malo prenapuhana. Slažu se s procjeniteljima da bi Bukovci mogli vrijediti oko 150.000 eura, vrijedni su i Medović i Vidović, no ostala djela nisu za njih uopće tema.
"Danas se i Bukovac jedva može prodati. Teško je donositi procjene kad nema više tržišta za te umjetnike. Nema više tih kolekcionara koji bi dali veliki novac za Bukovca. A oni koji ga već imaju, više ga ne namjeravaju kupovati. Traže se posve drugi umjetnici", kaže nam jedan galerist.
"Da su te slike išle kojim slučajem na aukciju, to bi bila čista katastrofa. Jednostavno, nema više interesa. Sigurno je i Sanaderova zasluga da su u jednom trenutku Bukovčeva djela bila toliko tražena i da su postizala takve cijene. No, ta su vremena prošla."
Na pitanje koji je mogući razlog da slike ne idu na dražbu nego u muzeje, naš izvor odgovara: "Pa, ništa nije gotovo, može doći i do preokreta i toga da se Sanaderu trebaju vratiti umjetnine, a prodane su na dražbi i što onda? Ide velika odšteta, a to si država ne želi priuštiti. No ako su u muzeju, to je, zapravo, jedna vrsta pohrane".