KAKVO SU DONJE RUBLJE NOSILI HRVATICE I HRVATI KROZ POVIJEST Nekad je to bila tabu tema: Pogledajte drevne hrvatske tange i impozantne nakurnjake

Etnografska izložba pod nazivom 'Zaviri ispod: donje rublje i higijena', koju će Muzej Moslavine iz Kutine postaviti od 30. siječnja do 16. veljače u Galeriji grada Daruvara, govori o nekadašnjoj zabranjenoj temi - o donjem rublju.

Osim tradicijske originalne građe, predstavit će se i suvremeno rublje od podsuknji, kombinea, grudnjaka, korzeta, gaća, čarapa, haltera… Na izložbi će biti 16 roll-upova (s tekstovima i fotografijama) te brojni originalni predmeti iz prošlih vremena, načinjeni od raznih materijala: pliša, pamuka, lana, čipke, flanela, markizeta, svile, satena, gipsa… kao i umjetnička ostvarenja na zadanu temu i to od: Želimira Šiška, Vlatke Vidiček Dam, Stipe Dragičevića, Ivane Ožetski, Zvonimira Gračana, Zorke Sever..., doznajemo od muzejske savjetnice Slavice Moslavac, autorice izložbe.

- Do polovice 20. stoljeća higijenske prilike u moslavačkom, posavskom, slavonskom, banovinskom, bilogorskom kraju bile su uglavnom loše, ali su se s vremenom znatno poboljšale. Doduše, uvijek su postojale individualne razlike u higijenskim navikama od osobe do osobe, odnosno obitelji do obitelji. Doduše, o higijeni, kao i o donjem rublju, ljudi nisu bili razgovorljivi, tako da i nema pouzdanih, ni posve točnih podataka. Donje rublje prisutno je kroz povijest već niz stoljeća, no, kao i sve ostalo u raslojenom društvu, bilo je privilegija onih bogatih i moćnih još prije pet tisuća godina. Donje rublje uvijek je imalo praktičnu funkciju pružanja potpore i higijene kako intimni dijelovi tijela ne bi dolazili u kontakt sa svakodnevnom odjećom i slično. Danas je donje rublje postalo toliko raznoliko da ga možemo pronaći za bilo koju namjenu.

Donje rublje u današnjem smislu javlja se s europskim utjecajima, koncem 19. stoljeća i nije dio tradicijskog ruha. Šivani platneni grudnjaci, svileni i platneni kombinei i zimske gaće pumperice dolaze u modu tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Podsuknje s brojnim naborima te ljetne gaće s čipkama na nogavicama donijele su Europljanke (Čehinje, Slovakinje, Mađarice…). One su, osim gaća, nosile po nekoliko podsuknji od sasvim uz tijelo uskih i kratkih, do bogato ukrašenih i ubranih u pojasu koje su morale biti jako uštirkane, te dužih gaća s čipkom koje i danas možemo vidjeti na brojnim folklornim priredbama.

Ostale Hrvatice su također nosile više vrsta podsuknji, podsukljeniki, kurti, kurtica, unteroka, granjerača raznih dužina i ukrasa, jer su prigodom rada kada su se gornje rubače zadizale ili potpregnule morale vidjeti podsuknje, bar djelomično, ukrašene čipkom. Tradicijsko žensko donje rublje, i to grudnjaci, korzeti, gaće, gotovo se i nije nosilo, samo u određenim prilikama ili neprilikama, kada je žena imala menstruaciju ili kako se to tada zvalo „svoje stvari“, te stavljala „Te“ provlaku od lanenih krpa, vezujući ih o pojasu koji se vezivao na mašnu ili je mogao biti spojen samo na gumb. Muškarci su i po nekoliko gaća nosili zimi, ispod gornjih nešto debljih suknenih, lanenih ili plišanih hlača, piše Slavica Moslavac u katalogu izložbe.

U fotogaleriji pogledajte neke od izložaka koji će biti predstavljeni na izložbi.