SIMBOL ZAGREBA

Izvorni sjaj Umjetničkog paviljona

Umjetnički paviljon na Tomislavovom trgu, zaštićeno kulturno dobro i jedan od reprezentativnih simbola Zagreba smješten na Lenucijevoj potkovi, odnedavno je zasjao u novom-starom ruhu. Obnova zgrade Paviljona započela je 2006. godine, a nakon sedam godina kompletna rekonstrukcija, za koju je Grad izdvojio preko 20 milijuna kuna, napokon je privedena kraju.

Podsjetimo, Umjetnički paviljon podignut je na poticaj slikara Vlahe Bukovca 1896. godine kao izložbeni prostor hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti. Imao je montažnu željeznu konstrukciju, s puno uresa, plastike i kiparskih elemenata karakterističnih za mješavinu stilova s kraja stoljeća, a nakon izložbe u Budimpešti demontiran je i prenesen u Zagreb gdje je ponovo konstruiran, i to po nacrtu bečkih arhitekata Helmera i Fellnera, po čijem je projektu godinu ranije u Zagrebu već izvedeno i Hrvatsko narodno kazalište.

Ornament je zločin

Graditeljski radovi povjereni su tada najvrsnijim izvođačima Hönigsbergu i Deutschu, a Paviljon je tada i dobio svoj današnji izgled koji je vraćen ovom opsežnom rekonstrukcijom:

- U prvoj većoj obnovi zgrade Paviljona krajem 30-ih godina prošloga stoljeća napravljeni su ozbiljniji propusti izvođača radova: umjesto da je saniran, dobar dio ornamentike reduciran je u procesu purifikacije pročelja, a taj se proces devastacije objekta nastavio i kasnijom obnovom eksterijera početkom 80-ih - objašnjava v.d. ravnatelja Umjetničkog paviljona, Radovan Vuković.

Naime, krajem 30-ih godina, pod utjecajem minimalizma Bauhausa i postulata Adolfa Loosa “Ornament je zločin”, došlo je do čišćenja ukrasa: smatralo se da su ukrasni elementi višak i da narušavaju izgled Paviljona.

- Ovim posljednjim velikim projektom obnove nastojalo se građevini vratiti izvorni izgled. Obavljeni su opsežni radovi na sanaciji objekta i temeljitoj obnovi pročelja i središnje kupole s krovištem, od kompletnog skidanja žbuke na fasadama, pa do rekonstrukcije i ponovnog vraćanja nekih karakterističnih elemenata kiparske ukrasne plastike. To se, između ostalog, odnosi i na dogradnju dva dimnjaka kupolastog oblika, koji su služili kao otvori za ozračivanje, dok su na pročelju, na samom ulazu u zgradu, ponovo postavljene dvije izvorne karijatidne forme (herme) s reljefnim ukrasom iznad glavnog ulaza koje upotpunjuje dosadašnju ogoljelu vizuru glavnog pročelja Paviljona - opširno nas je izvijestio Vuković.

Novi sustav rasvjete

U sklopu rekonstrukcije rasvjete izvedena je zamjena cjelokupnog staklenog pokrova s ugrađenim specijalnim folijama radi zaštite od solarnog svjetla i UV zračenja, a instalirane su i pokretne horizontalne tende s mogućnošću stropnog zamračenja. Postavljeni su i novi ukrasni elementi, primjerice maskeroni, od kojih su neki bili već ranije oštećeni ili nestali s donjeg dijela kupole, a ostakljeni su i kutni dijelovi kupole koji su do sada bili od lima. Opsežnu obnovu olakšala je činjenica da je sačuvan velik dio izvedbene dokumentacije iz 1898. godine kao i fotografije iz vremena neposredno nakon izgradnje Paviljona, te je dobar dio ukrasnih elemenata rekonstruiran na osnovu izvornih nacrta, pri čemu se vjerno slijedio original.

Izložba o obnovi

Dovršetkom rekonstrukcije, Paviljonu je vraćen i prostor u prizemnoj etaži, u kojem se za vrijeme Prvog svjetskog rata nalazila pučka kuhinja, 30-ih godina tamo je privremeno bio smješten Muzej grada Zagreba, tadašnji Gradski muzej, dok se u novije doba u tom prostoru nalazio restoran.

Neke od faza rekonstrukcije moguće je vidjeti na izložbi “Umjetnički paviljon - europska poveznica” koja je tim povodom otvorena u Umjetničkom paviljonu, a riječ je o multimedijskom projektu čiju koncepciju postava potpisuje Studio Rašić. Putem video projekcija i foto materijala, intervencija i prostornih instalacija, arhivske dokumentacije, te virtualnih šetnji kroz izložbe, ispričana je priča o obnovi i modernizaciji Umjetničkog paviljona u povijesnom i suvremenom kontekstu.

Jedinstveni spomenik

Uz nacrte in situ, poput kredom iscrtanog sjevernog pročelja Paviljona na kojem je ucrtana legenda s nazivima nekih od čak 1200 dekorativnih elemenata, izloženi su i neki originalni komadi koji su uslijed dotrajalosti pali s pročelja, a čitav jedan zid prepušten je publici, koja na njemu može ostaviti svoj potpis, baš onako kako su ga tijekom godina ostavljali radnici koji su obnavljali krovište, što je otkriveno tijekom rekonstrukcije zdanja u čijem je prostoru od 1898. do danas održano gotovo 700 izložbi, i koje se smatra jedinstvenim spomenikom paviljonske arhitekture kraja 19. stoljeća i izložbenim prostorom povijesnog značaja.

Bogata arhitektonska figuralna plastika na pročelju zgrade

Pročelja Umjetničkog paviljona ukrašena su bogatom arhitektonskom figuralnom plastikom. Oko srednje osi južnog i sjevernog rizalita s glavnim ulazom portale uokviruju dvije herme, a na vrhu je poprsje Atene Partenos, pokroviteljice i zaštitnice lijepih umjetnosti. Sva tri elementa izradio je kipar Ignjat Franz.

U timpanima, trokutastim zabatima sva četiri pročelja, ugrađeni su reljefi s motivom grba grada Zagreba. Pročelja izložbenih dvorana na istočnoj i zapadnoj strani ispod timpana imaju po tri okrugle ovalne niše s poprsjima renesansnih umjetnika: biste Michelangela, Rafaela i Tiziana su na zapadnom, a Medulića, Klovića i Vittorea Carpaccia na istočnom pročelju

.



Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:43