'UČENJACI DREVNE KINE...'

IZLOŽBA U KLOVIĆEVIM DVORIMA Pogled u osebujni svijet kineske intelektualne elite

 Željko Puhovski / CROPIX
Voljeli su vino i nakon pića bi čitali poeziju i knjige, a bila im je važna i kaligrafija, vjerovali su da se iz rukopisa može iščitati nečiji karakter

Izložba “Učenjaci drevne Kine - u potrazi za životom i duhom”, koja se danas otvara u Klovićevim dvorima, diplomatska je izložba kojom Kina predstavlja jedan svoj povijesni segment.

Na toj će se izložbi, jedno pored drugog, naći reprodukcija Konfucijeva portreta čiji se original nalazi u jednoj knjizi, uz originalno pozlaćeno zrcalo “Veliki kineski mir” koje pripada zapadnoj dinastiji Han iz 2. i. 1. stoljeća prije naše ere. Zrcalo je jedan od highlighta izložbe, i nalazi se na pozivnim vizualima; kompozicija je ukrašena božanskim likovima, životinjama i geometrijskim ornamentima te natpisom Veliki kineski mir od 53 znaka.

osam vještina Ne treba očekivati prijelomne umjetnine, one koje su mijenjale kinesku povijest umjetnosti, no povijesno je i kulturološki zanimljiva i pokušava nam približiti jedan sloj povijesnog kineskog društva. Kako, uostalom, u uvodnom dijelu kataloga koji prati izložbu objašnjava Zhao Yong iz Kineskog nacionalnog muzeja Peking: “Teško je razumjeti ovaj društveni sloj jer se razlikuje od aristokracije i plemstva u zapadnoeuropskom sloju”, nastavljajući da “učenjaci ponekad postaju vladajućom klasom, ponekad zagovaratelji pravde i suprotstavljaju se vlasti, a u nekim slučajevima posrednici između vladajuće klase i naroda. Ovakav društveni sloj ne nalazimo u europskoj političkoj povijesti”.

U svakom slučaju, učenjak je naziv za intelektualca u drevnoj Kini, bio je to elitni društveni sloj, bez te se titule nije moglo niti u državnu službu. U učenjake su odlazili muškarci, pa bi e obitelji sa sinovima nadale da će upravo ovim putem ići njihova djeca. Bili su domoljubi, važan im je bio i angažman u političkom životu, ideali su im bili, naučit će posjetitelji izložbe u Klovićevim dvorima, jer sve izloške prate dodatna pojašnjenja: “rad na sebi, uspješan obiteljski život, upravljanje državom i održavanje mira među narodima”.

Željko Puhovski / CROPIX

Među osam su vještina učenjaka bili poezija, vino, cvijeće, čaj, citra, šah, kaligrafija i slikarstvo. Dijelili su se učenjaci po tim vještinama, pa tako “pjesnici čitaju misli, oni koji uživaju u vinu pronalaze srodne duše, oni koji vole cvijeće ugodnog su karaktera, a oni koji uživaju u ritualima čaja kreposni su i čestiti.” Posebno se naglašava kako su stari kineski učenjaci voljeli vino, pa bi nakon pića recitirali poeziju i čitali knjige, a veliko bi im zadovoljstvo u slobodno vrijeme predstavljalo i ispijanje čaja.

Onaj pak, koji uspješno svira citru, “mudar je i smiren, koji dobro igra šah analitičar je i strateg, vješti kaligrafi su iskreni i originalni, a dobri slikari traže savršenstvo i ljepotu”. Ako i nisu znali svirati citru, držali bi ju u sobi, a ne igrati šah ili pak loše ga igrati smatralo se naprosto sramotom. Na izložbi je, inače, rekonstruirana i soba učenjaka, u kojoj su među ostalim bili pribor i materijali za slikanje i kaligrafiju, utezi za papir, držači kistova i sl.

analekti Učenjaci su smatrali da su drevni predmeti vredniji od suvremenih, pa je njihova tradicionalna umjetnost imitirala ili oživljavala staru umjetnost, a važno im je bilo i pejzažno slikarstvo, koje je “pokretalo osjećaje”. Bila im je važna i kaligrafija i vjerovali su da se iz rukopisa može iščitati nečiji karakter. Poezija i kaligrafija bile su najpopularnije umjetničke forme. Što se tiče slikarstva, dok zapadnjački slikari kroz povijest prate zakone geometrijske perspektive, kineski koriste istovremeno više različitih perspektiva kao što su ptičja, žablja i sl.,a kako bi vjerno dočarali više slojeva planina.

Na izložbi koja prateći učenjake obuhvaća širok raspon stoljeća, među ostalim se mogu pronaći i “Konfucijevi analekti”, najvažniji Konfucijev klasik, koji su napisali sam Konfucije, njegovi učenici i sljedbenici, a skupljeni su njegovi stavovi o vladanju, etici i moralu. Izložen je i fragment kamena Xiping u kojemu su uklesani odlomci iz konfucijanskih klasika; od kamena je do danas ostalo sačuvano samo nekoliko fragmenata.

Jedan od predmeta sa zanimljivijom pričom je i Zdjela u obliku krizanteme, od porculana, iz dinastije Song, koja je vladala od 10. do 12. stoljeća. Zdjela je jedan od predmeta koji su pronađeni na brodu Nanhai, drvenom brodu koji je doživio nesreću i potonuo, putujući morskim putem svile, prevozeći porculan. Otkriven je 1987., nakon gotovo osam stotina godina, u Južnom kineskom moru; na brodu je bilo, po procjenama, od 60 do 80 tisuća predmeta.

Željko Puhovski / CROPIX

Jedan od kronološki najstarijih predmeta je Ritualni kotao, iz dinastije Shang, koja je živjela između 16. i 11. stoljeća prije naše ere, izrađen je od bronce, a kroz povijest su se ove posude u parnom broju zakapale s mrtvima. Brončano zrcalo “Pet sinova prolazi carski ispit” nastalo je na temelju priče o čovjeku koji je imao petoricu sinova, i svi su prošli carske ispite, pa se tako izražavala nada običnog puka da će im sinovi imati uspjeha na carskim ispitima. Izložena je i citra “Harmonija” koja je bila u vlasništvu princa Loua.

ogrtač učenjaka Jedno od poznatijih imena kineskog pejzažnog slikarstva je Mei Qing, a na izložbi se može pogledati njegov rad u tehnici boje na svili i pod nazivom “Razgovor o jeseni u sjeni stabla”; Mei Qing je pjesnik i slikar koji je živio u 17. stoljeću, a često je inspiraciju nalazio na planini Huang Shan, odnosno Žutoj planini. Kao i inače, priroda je u prvom planu, ne čovjek.

Omiljeni su i česti motivi bili, a može se vidjeti i na izložbi kroz čajnike, tanjure i sl. i cvijeće, drveće, lišće, životinje.

Jedan od prvih predmeta po ulazu na izložbu je Ogrtač učenjaka ukrašen zlatnim fazanom; svi su učenjaci u doba dinastije Qing imali isti ogrtač azurno plave boje, razlikovali su se tek po uzorku. Na izloženoj je odjeći zlatni fazan, što je znači da je pripadala civilnom službeniku drugog ranga. Svitak “Darovanje kamena za crnilo kod Zapadnog jezera” govori o trenutku kad učenjak Song Lupo poklanja svoje kamenove za tintu unuku, kada je navršio dvadeset godina, kako bi ga ohrabrio “da marljivo uči i postane korisna osoba”. Na jednom se, pak, svitku, prati čitav život učenjaka Wanga Qionga, od početka do kraja, kako je uspješno položio ispite, upravljao s desetak trgovina i četiri grada, uživao u hrani, vinu i carskim darovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 23:16