Hrvatski paviljon na Venecijanskom bijenalu u sebi će sadržavati i bunker star 100-tinjak godina

"Kako ćemo živjeti zajedno" naziv je 17. po redu Venecijanskog bijenala arhitekture, koje ove godine traje od 22. svibnja do 21. studenog (bilo je odgođeno prošle godine radi pandemije), a koju je zadao glavni kustos, arhitekt Hashim Sarkis. "Svijet će se suočiti s mnogim izazovima. Raduje me da ću s arhitektima moći preispitati neke od njih" rekao je ovaj dekan za arhitekturu na MIT-u.

Koncept hrvatskog paviljona na Bijenalu predstavljen je danas na konferenciji za tisak u prostorijama Zbirke Richter na Vrhovcu u Zagrebu. O paviljonu nazvanom "Togetherness/Togetherless" govorili su Idis Turato – povjerenik nastupa – te članovi autorskog tima, arhitektica Ida Križaj Leko, autorica izložbenog postava, povjesničarka umjetnosti Morana Matković – producentica nastupa, te arhitekt i fotograf Ivan Dorotić, kreativna direkcija nastupa, te u ime Ministarstva kulture Nevena Tudor. Hrvatski će se paviljon otvoriti 21. svibnja, u Arsenalu, a prostor smo iznajmili za 70 tisuća eura.

Hrvatski tim za nastup na 17. Venecijanskom bijenalu

Marko Todorov/Cropix

Autori su pozvani na sudjelovanje i oformljeni u autorski tim na inicijativu povjerenika Idisa Turata, na temelju ranijih suradnji na programskim pravcima „Slatko i Slano“ te „Dopolavoro“ projekta Rijeka 2020 EPK. Na poziv kustosa ovogodišnjeg Bijenala Hashima Sarkisa da se u timove konceptualizacije i izvedbi paviljona uključi širi spektar suradnika, kako su naveli, uz multidisciplinarni autorski tim uključili su specijalizirane lokalne obrtnike, majstore i stručnjake te radnike brodogradilišta, koji su svojim radom, iskustvima i vještinama dodatno naglasili lokalni kontekst samog paviljona.

Među ostalim su rekli: „Paviljon 'Togetherness/Togetherless' tematizira izazove zajedništva, položaj pojedinca u društvu i mogućnosti arhitekture te svojim pristupom analizira krizu gradova nastalu razvojem novih tehnologija, digitalizacijom, promjenom uvjeta rada i stanovanja te različitim, a često nejasnim, načelima i shvaćanjima uloge, načina korištenja, planiranja i gradnje javnog prostora. Zastarjele društvene i političke polarizacije tumačene i shvaćene prvenstveno kroz potrošene dihotomije urbano-ruralno, privatno-javno, društveno-korporativno, prirodno-umjetno, digitalno-analogno te različiti, često kontradiktorni scenariji i mogućnosti koje se na globalnoj mapi svijeta paralelno nude, otvaraju priliku za različite i neuobičajene režime korištenja arhitekture i urbanog prostora sposobnog da stvori neke nove i neočekivane prostore zajedništava."

Pod, stup i krov u paviljonu nastali su korištenjem resursa masovne proizvodnje i industrijskog nasljeđa grada Rijeke. Među njima su bunker, iza kojeg je stotinu godina povijesti, a koji je povezao pod i krov, probijajući formu krova i visinski se izdižući iznad njega. Podni element paviljona izveden je od brodskog trupa odnosno konstrukcije brodogradilišnih ostataka iz 3. Maja.

Autori su nastupa, uz navedene: Davor Mišković, Maša Poljanec, Leo Kirinčić, Jana Horvat, Renato Stanković.

Više o paviljonu može se doznati na njihovim društvenim stranicama - web: togetherness-togetherless.com, Facebook: facebook.com/CroatianPavilionVenice, Instagram: instagram.com/togethernesstogetherless.