U GALERIJI JOSIP RAČIĆ

Gigantski spermatozoidi koji plutaju kroza svemir, amorfna crvenkasta forma kojom se aludira na oblik maternice...

Izložba Selme Hafizović, Reproduction, u Galeriji Josip Račić.
Na fotografiji: Selma Hafizović

 Vanesa Pandzic/Cropix
Selma Hafizović je rođena u Mostaru, odrasla u Južnoj Kaliforniji, a danas stvara na relaciji New York - Dubrovnik

"Ova je izložba nadahnuta mojim odnosom prema mom tijelu te obitelji, ali i promišljanjima o reprodukciji naše vrste u dodiru s tehnološkom revolucijom te pitanjima što je originalno, a što reproducirano. Na slike gledam kao na svojevrsno arheološko nalazište naše vrste", predstavila je svoju zagrebačku izložbu "Reproduction" slikarica Selma Hafizović.

Izložba ostvarena u Galeriji Josip Račić zahvaljujući suradnji s Brankom Franceschijem, ravnateljem Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, te kustoskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Romine Peritz, uranja u meditaciju "našeg odnosa prema prirodi, tehnologiji i kreaciji u kontekstu razvoja umjetne inteligencije" te se zanima za "izvor i budućnost stvaranja te funkciju ženskog tijela" u tome kontekstu.

Neki od izložaka, koji zrcale temu reprodukcije su, primjerice, slika "Zec" koju je, objašnjava Peritz, "naslovila prema životinji koja je simbol reprodukcije" i na kojoj se "bavi djetinjstvom, očekivanjima od vlastitog tijela kao i sjećanjima na stvari iz prošlosti", zatim rad "Tootsie Roll" koji, pak, nastavlja Peritz, "predstavlja muško tijelo u svemiru te na duhovit način pristupa temi reprodukcije – kroz svemir plutaju gigantski spermatozoidi".

image
Vanesa Pandzic/Cropix

Posebno se izdvaja slika "Ruža" koja s "motivima ružičastog cvijeća na neutralnoj pozadini podsjeća na starinske tapete dok je u središtu kompozicije amorfna crvenkasta forma kojom aludira na oblik maternice".

Iako "ostvareni u tradicionalnom i klasičnom mediju slikarstva" u njenim radovima se pronalazi nešto "konceptualno", kaže Peritz koja naglašava da ovoj umjetnici slikarstvo služi kao "sredstvo za postavljanje pitanja, poligon za progovaranje o temama koje nadilaze umjetnički kontekst i koje su više društvenog i filozofskog karaktera".

"Slikarstvo je tjelesno procesuirana i duboko integrirana informacija, ono je odraz naše prošlosti i mnogo traži od nas", kaže Hafizović koja od gledatelja ‘traži‘, kaže Peritz, da se "izravno uključi u kreativni čin" i "bori da upotrijebi svoju maštu da doživi djelo, kao što je, uostalom, i onda radila u njegovu stvaranju".

image
Vanesa Pandzic/Cropix
image
Vanesa Pandzic/Cropix

"Želim da moj gledatelj bude u stanju kognitivne disonance. To koristim kao trik kako bih angažirala gledatelja i navela ga da sudjeluje. Mislim da ova metoda aktivira tijelo gledatelja, koji protiv svoje volje, postaje uključen i odgovoran za rezultat. Njegova je kreacija pitanje odgovornosti i moći", priznaje Hafizović, koja nakon jedanaest samostalnih te isto toliko skupnih izložbi u Londonu, New Yorku, Philadelphiji, Stuttgartu, Ljubljani i Dubrovniku svoj rad prvi put predstavlja pred zagrebačkom publikom.

Umjetnica koja je rođena u Mostaru, odrasla u Južnoj Kaliforniji danas stvara na relaciji New York - Dubrovnik. Kako se u njenim slikama ogledaju Dubrovnik ili multikulturalnost New Yorka te kako sredina u kojoj stvara oblikuje njeno stvaralaštvo je, kaže Hafizović, teško reći jer je "posao umjetnika da uvijek bude stranac".

image
Vanesa Pandzic/Cropix

"Ne možemo vidjeti neku sredinu ako smo dio nje", smatra slikarica koja se okušala i u kustoskim projektima poput Gatare na Dubrovačkim ljetnim igrama 2021. i Get Out of My Star Chart (Izađi iz moje zvjezdane karte) u Muzeju Nikola Tesla, u Zagrebu 2020.

Izložba je otvorena do 30. travnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 00:26