Frižider za plažu, Frankove limenke za kavu pa i grančice za miješanje pure samo su neke od stvari koje od ovog tjedna možete vidjeti na novoootvorenoj izložbi u zagrebačkom Etnografskom muzeju.
Nije izostavljena ni bakina kuhinja, a ni studentska menza. Izložba neobičnog imena "Pazi što jedeš Laboratorij" objedinjuje deset godina istoimenog projekta, terenskih istraživanja, snimanja, fotografiranja, obiteljskih priča i dokumentiranja znanja o pripremi hrane.
- Glavna poruka izložbe bila bi da treba misliti o hrani. Što volimo jesti i zašto - poručile su za Jutarnji list autorice izložbe Tanje Kocković Zaborski i Mie Beck, etnologije i kulturne antropologije.
Naglašavaju da je prehrana mnogo više od samog okusa. Važan je aspekt kulture, naše svakodnevice, a u njoj su sadržana znanja i vještina, ali i obiteljsko naslijeđe kao i lijepa i ona manje lijepa sjećanja.
Izložba je koncipirana kroz tri cjeline – nostalgiju, prenošenje znanja i terensko istraživanje. Riječ je o temama koje su se, objašnjavaju autorice, nametnule kao zajednička poveznica svih istraživanja provedenih tijekom deset godina projekta.
Od terenskih bilješki do obiteljskih recepata
Prva cjelina izložbe posvećena je terenskim istraživanjima koja su temelj rada etnologa i kulturnih antropologa. Koji razgovore s drugima, bilježenja iskustava i prikupljanje predmeta obrađuju i interpretiraju.
Posjetiteljima se tako, objašnjavaju autorice, predstavljaju fotografije, videosnimke, terenske bilješke, izvješća i oprema korištena tijekom istraživanja. Poseban je naglasak stavljen i na povijest etnografskih istraživanja koja su se provodila u okviru Etnografskog muzeja u Zagrebu, kao i na način na koji se terenski rad danas prenosi studentima.
‘Ovaj je hrvatski slikar gotovo nepoznat javnosti. Ispravljamo nepravdu!‘
Druga cjelina bavi se prenošenjem znanja i vještina pripreme hrane, od obiteljskih kuhinja i znanja koja su se generacijama prenosila s majki i baka do suvremenih načina učenja kuhanja.
- To je sve ono što smo naučili od naših mama i baka. Svo ono znanje koje nam je ‘ostalo u rukama‘. To su vještine koje onda i sami studenti i bilježe na terenu - poručuju autorice.
Izložba pritom prati promjene u načinima prenošenja kulinarskog znanja – od usmenih obiteljskih predaja i pisanih recepata do televizijskih kulinarskih emisija i današnjih društvenih mreža. Posjetitelji će moći vidjeti i neke manje uobičajene kuhinjske predmete, poput grančica koje su se koristile za miješanje pure, ali i brojne alate koji su još uvijek prisutni u svakodnevnim kućanstvima.
Treći je dio izložbe posvećen nostalgiji. Među njima su predmeti iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba, među kojima su "badekostim" i prijenosni hladnjak za plažu, predmeti koji mnoge posjetitelje primjerice mogu podsjetiti na bezbrižne ljetne trenutke.
- Cilj nam je bio potaknuti uspomene na neka prošla vremena, a to smo željele postići izlaganjem ambalaža poznatih proizvođača koje su se često nalazile u smočnicama i kuhinjama druge polovice 20. stoljeća - objašnjavaju.
Deset godina projekta
Projekt Pazi što jedeš Laboratorij inače namijenjen studentima provodi se od 2017., a svake godine donosi novu lokaciju i istraživačku temu povezanu s prehranom. Jedne su godine to bili Pićani i istraživanje jelovnika istarskog sela ili Pazin i priprema raviola te lokalna proizvodnja craft piva. Tako su dosadašnjih godina istraživanja hrane obuhvatila različite aspekte tzv. prehrambene kulture, od mediteranske prehrane i ljekovitog bilja do regenerativne poljoprivrede.
- S obzirom na to da svake godine na istraživanje krećemo u neko drugo mjesto, razgovaramo s novom lokalnom zajednicom, s nama putuju novi studenti koji pod mentorskim ‘okom‘ video umjetnika Matije Kralja uče kako bilježiti kamerom i fotoaparatom, teško je izdvojiti nešto posebno. Odnosno, mogu reći da je svaki odlazak na teren jedna nova avantura - ističu.
Organizatori i sudionici hranom se pritom bave kao nematerijalnom kulturnom baštinom, ali i kao znanjima, praksama i vještinama koje, osim što se prenose među generacijama, također oblikuju naš svakodnevni život.
- Naša struka je zanimljiva, posao u muzeju je kreativan, pa je izložba - najbolji način da to pokažemo svima koji dođu u muzej. Prije svega željele bismo da svaki posjetitelj u izložbi pronađe dio koji ga zanima i s kojim se može povezati. Također, kroz izložbu želimo široj javnosti približiti etnografska istraživanja, njihovu važnost i primjenjivost - dodaju.
Upoznajte kené motive i simboliku bika iz Pucare u novim izložbama Etnografskog muzeja o Peruu
Ovo i nije prva izložba na kojoj se radilo. U sklopu 5. godišnjice održavanja projekta održana je izložba na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u kojoj su također sudjelovali studenti te se nadaju da će se ta tradicija nastaviti.
- Studenti su za ovu izložbu primarno sudjelovali u pisanju tekstova koji su predstavljali pojedine godine PŠJ LAB-a, biranjem fotografija i videa koji će predstavljati te godine. Također, sudjelovali su i u samom početku stvaranja koncepta izložbe. Kolega Gulin Zrnić sudjelovao je i u montiranju i stvaranju filma 9. PŠJ LAB-a na Hvaru. Osobno sam u knjižnici EMZ-a listala časopis "Svijet" i tražila reklame vezane uz prehranu te sam pomagala pri postavljanju izložbe - kazala nam je Luthien Lorelei Krstevski, studentica etnologije i kulturne antropologije.
Projekt je inače rezultat suradnje, osim sa studentima, i više institucija, Etnografskog muzeja u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izložbu možete pogledati do svibnja sljedeće godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....