Zadarski Pompidou

Franceschi: ‘Pametnije je da su umjetnine predstavljene javnosti nego pohranjene u čuvaonici‘

Providurova palača

 Jure Miskovic/Cropix
U sklopu novoobnovljenog kompleksa Providurove i Kneževe palače poznatog kao ‘Dvije palače‘ izložit će se umjetnine iz NMMU-a

Umjetnine iz zagrebačkog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sele se u Zadar. U srijedu je, naime, potpisan sporazum između Grada Zadra, NMMU-a i Ministarstva kulture kojim je ujedno označen početak ambicioznog projekta osmišljavanja sadržaja novoobnovljenog kompleksa Providurove i Kneževe palače poznatog kao "Dvije palače".

Prema sporazumu, NMMU osigurava umjetnine i kustose, riječ je o posudbi umjetnina po uvriježenim principima međuinstitucionalne suradnje, a Grad Zadar pokriva troškove programa, prijevoza i osiguranja umjetnina. Epilog je to nastojanja da se pronađe rješenje odnosno model funkcioniranja za jednu od kapitalnih investicija u tom gradu posljednjih godina. Obnova dviju palača trajala je, naime, sedam godina i na nju je potrošeno više od 100 milijuna kuna iz europskih fondova.

Kneževa i Providurova palača u Zadru najveći su sačuvan povijesni sklop unutar gradske jezgre, a projekt njihove obnove potpisuju poznati zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić. Prvo je obnovljena Kneževa palača 2017. a zatim susjedna Providurova palača prošlog ljeta, otkad se tražilo trajno rješenje za namjenu ovih objekata. Palače su i fizički povezane atraktivnom komunikacijskom "zmijom" na krovu, čeličnom konstrukcijom i svojevrsnom kralježnicom novog muzeja koja izgledom podsjeća na slično rješenje na pročelju Centra Pompidou. A kao što je to čuveni pariški muzej, i zadarske Dvije palače imaju ambiciju postati centar vizualnih umjetnosti.

image

Providurova palača

Jure Miskovic/Cropix

U tome će, kako izleda, ključnu ulogu imati Branko Franceschi, ravnatelj NMMU, čija je, uostalom, i bila ideja da se zadarske palače ispune djelima iz tog muzeja:

"Zadar je upravo oformio monumentalni izložbeni prostor koji ispunjava sve suvremene muzeološke standarde pa smo smatrali da trebamo iskoristiti mogućnost da publici izvan Zagreba predstavimo dio zbirke NMMU koja obuhvaća više od 12.000 umjetnina. Vrhunski izložbeni prostor i vrhunska zbirka nacionalne umjetnosti objedinjeni u Zadru dobar su primjer kulturne strategije koja teži što većoj i široj diseminaciji moderne i suvremene likovne baštine izvan političkog i kulturnog središta države".

image

Providurova palača

Jure Miskovic/Cropix

Predstavljanje zbirke NMMU u kompleksu Dvije palače njegov je odgovor i prijedlog zainteresiranim stranama "kako postojeće probleme riješiti koncentracijom na kvalitete koje posjedujemo". S jedne strane, napominje Franceschi, to je nov izložbeni prostor u Zadru koji nema osmišljen postav, a s druge je bogata zbirka nacionalnog muzeja u Zagrebu koja se najvjerojatnije mora iseliti "radi loše vođene obnove zgrade nakon potresa koju provodi HAZU".

"Smatram da je pametnije i korisnije da su umjetnine predstavljene javnosti nego da su na neodređeno vrijeme pohranjene u čuvaonici. Eto, to je sve." Umjetnine NMMU bit će izložene u Zadru od ovog ljeta i onoliko dugo, kaže Franceschi, koliko je potrebno za definiranje postava zbirke Muzeja grada Zadra.

Dvije palače imaju više od 7500 četvornih metara bruto (neto oko 5500) prostora. "Od prvog dana želimo da to bude 7000 živih kvadrata, mjesto kulturnog pogona, pokretača događanja i kreatora kulturne atmosfere u Zadru", izjavila je za Slobodnu Dalmaciju pročelnica za kulturu i sport Grada Zadra Dina Bušić. "Zato je izuzetno važno što će u sklopu Providurove palače biti i Koncertni ured i Gradska knjižnica, a kad se za to ostvare uvjeti, i Muzej grada Zadra na prvom katu. Do tada, ali i nakon toga, inzistirat ćemo na programskoj suradnji s drugim institucijama, muzejima, galerijama i kustosima, ovisno o mogućnostima, iz Hrvatske i inozemstva. NMMU će nam od početka osigurati ono što smo željeli, vrhunski kulturni sadržaj, postavit će nas na noge. Kad se uhoda hladni pogon, kad se educiraju ljudi, vrlo ćemo brzo u Zadru moći organizirati najzahtjevnije umjetničke projekte. Ovo zato nije samo dobitak za Zadar, ovo je velika promjena za kulturnu scenu u Hrvatskoj."

Franceschi, pak, očekuje da će ovaj njegov potez potaknuti muzejsku struku da svrsishodnije promišlja i provodi upravljanje povjerenim zbirkama. "Očekujem da pokrene kreativni pristup rješavanju nagomilanih problema postavljajući na prvo mjesto interes javnosti. Što se tiče zadarskog slučaja, očekujem veliko zanimanje lokalne publike i gostiju koji grad posjećuju. Očekujem da svi budemo ponosni da međusobno dijelimo vrhunce nacionalne kreativnosti u području likovnih umjetnosti. Očekujem da umjetnine cirkuliraju između Zadra i Zagreba i da se tome priključe i druge zainteresirane institucije. Sporazum obuhvaća suradnju i na ostalim mogućim izložbenim projektima, radionicama i predavanjima i nadam se da će trajati zauvijek."

image

Gradonačelnik Branko Dukić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj NMMU Branko Franceschi

Luka Gerlanc/Cropix

Na pitanje ima li ovaj njegov zadarski pothvat ikakve veze sa situacijom s kojom se njegov muzej suočava u Zagrebu, mogućem iseljavnjem iz Vranyczanyjeve palače radi obnove nakon potresa, kaže da ipak nema nikakve izravne veze. "Zbirka NMMU je dovoljna da se na njoj zasnuju respektabilni postavi i u Zadru i Zagrebu", ističe. No, napominje kako se NMMU bori da nastavi s izložbenim aktivnostima za vrijeme obnove Vranyczanyeve palače. "To, nažalost, HAZU kao voditelj obnove ne vidi kao svoj cilj, iako je poticanje kulturnih aktivnosti jedan od većih razloga njihova postojanja. Dapače, potpunim ignoriranjem prijedloga koje im dajemo, kao i potreba muzeja koje je obnova mogla riješiti, HAZU iskazuje arogantni zaborav svojeg poslanja. Ništa novo, to je način njihova ponašanja koje naše društvo mazohistički podnosi i neprimjereno materijalno nagrađuje", zaključuje Franceschi.

image

Providurova palača

Jure Miskovic/Cropix

Svečano otvorenje Providurove palače planira se 20. travnja velikom izložbom zadarskog kipara Ratka Petrića, koja se prošle godine mogla vidjeti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 00:49