U Zagrebu je nakon obnove u utorak svečano otvoren Muzej Mimara, koji gotovo četrdeset godina nakon predstavljanja prvoga stalnog postava posjetiteljima donosi novu muzeološku koncepciju i suvremeniji način predstavljanja fundusa od približno 3800 umjetnina koje je Ante Topić Mimara 1973. i 1986. godine darovao hrvatskom narodu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako su u tom projektu, vrijednom 70 milijuna eura, sintetizirali tzv. blending financijskih izvora i sredstva iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
„Ovo je projekt koji će biti na ponos grada Zagreba i koji šalje važnu poruku, ne samo kulturnu nego i poruku zahtjevnosti procesa obnove”, istaknuo je Plenković, dodavši kako je na jutro potresa rekao da će 10 sekundi potresa zahtijevati 10 godina obnove, što je na žalost bilo točno.
„No vrijeme koje je sada iza nas i možda još jedno kraće vrijeme ispred nas govori o tome da smo organizirali ovaj zahtjevan proces, dok su brojni čelnici institucija postali preko noći projektni menadžeri za obnovu i graditeljstvo”, dodao je otvarajući Muzej.
Po njegovim riječima, u kontekstu obnove 500 zgrada kulturne baštine, 270 zgrada sakralne baštine, zgrada Muzeja Mimara predstavlja samo dio mozaika velikih kulturnih projekata koji su ili dovršeni ili će biti dovršeni kroz koji mjesec, od Hrvatskog prirodoslovnog muzeja do Muzeja za umjetnost i obrt.
Zahvalio je svim arhitektima, građevinarima, konzervatorima, restauratorima, muzealcima i stručnjacima „koji su utkali sebe i svoje vrijeme, rad i entuzijazam u ovaj veliki pothvat u kojem zajedno sudjelujemo proteklih godina.”
Obuljen Koržinek: Iz krize izašla još snažnija
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je povijest umjetnosti u svojoj srži proces prenošenja vizualne memorije čovječanstva u kojem ključnu ulogu oduvijek imaju mecene, kolekcionari i donatori čija strast nadilazi puki posjed i transformira privremenu fascinaciju u javno dobro.
"Činom darovanja estetski odabiri pojedinca postaju katalizatori društvene participacije i omogućuju javnosti izravan dodir s univerzalnim kulturnim nasljeđem. A upravo u tom svjetlu interpretiramo i donaciju Ante Topića Mimare”, istaknula je.
Ocijenila je kako danas, nakon sveobuhvatne obnove i u kontekstu suvremene muzeologije, značenje Zbirke Mimara doživljava duboku konceptualnu transformaciju, više ne promatramo muzej isključivo kroz linearni razvoj stilova, kakav je bio i izvorni postav, nego kao dinamično polje komparativnih studija i laboratorij za razumijevanje povijesti kolekcionarstva.
Po njezinim riječima, sada se potvrđuje da je hrvatska kultura pokazala snagu i sposobnost da iz krize, prouzrokovane pandemijom i razornim potresima, izađe još snažnija, jer se te 2020. pred Vladom, Ministarstvom kulture i medija te cjelokupnim sustavom zaštite kulturne baštine, našao zadatak iznimnih razmjera.
Tomašević: Posebno mjesto u kulturnom identitetu
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da Muzej Mimara zauzima posebno mjesto u kulturnom identitetu našeg rada, njegov fundus umjetnina darovanih hrvatskom narodu svjedoči o bogatstvu različitih umjetničkih epoha i tradicija, a njegova monumentalna zgrada više od stoljeća oblikuje prepoznatljivu vizuru zagrebačkog Donjeg grada.
„Zgrada je sagrađena 1895. nakon prošlog potresa i simbolično je da je sada temeljito rekonstruirana upravo nakon drugog potresa koji je nažalost pogodio naš grad 2020.”, napomenuo je.
Tomašević je ustvrdio kako zahvaljujući opsežnoj obnovi Mimara dobiva i obnovljenu povijesnu zgradu i suvremene uvjete za čuvanje, istraživanje i predstavljanje umjetničke baštine, kao i novi stalni postav u kojemu će, dodao je, zasigurno uživati Zagrepčani i posjetitelji našeg grada.
Pleše: Priroda, društvo i vjera obilježavaju novi stalni postav
Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše podsjetila je na tri riječi koje obilježavaju novi stalni postav tog muzeja - priroda, društvo i vjera.
„Priroda nas je 2020. podsjetila na svoju snagu osvješćujući nam koliko je baštini potrebna naša zaštita, a društvo je na to odgovorilo zajedništvom. Zahvaljujući brojnim ljudima, njihovoj stručnosti i upornosti Muzej Mimara je obnovljen i spreman otvoriti svoja vrata novim naraštajima i posjetiteljima”, rekla je.
„Vjera je nit koja je sve to povezala, vjera da baštinu vrijedi čuvati, da ona ne pripada samo nama, nego i onima koji dolaze poslije nas i da će Muzej Mimara unatoč svim nedaćama trajati”, dodala je.
Obnovom je poboljšana mehanička stabilnost zgrade, provedena je i energetska obnova te napravljena restauratorsko-konzervatorska obnova i rekonstrukcija vrijednih izvornih historicističkih elemenata.
Muzej Mimara otvara se za javnost 7. studenog, a uz stalni postav predviđeni su galerijski prostori za povremene izložbe i bogati program za iduću godinu u kojoj se obilježava 40 godina njegova osnutka.
Više od 1200 umjetnina
Novi stalni postav broji više od 1200 umjetnina i napušta strogo kronološki i geografski raspored te umjetnine povezuje prema motivima koji su potaknuli njihovo nastajanje. Organiziran je oko triju tematskih cjelina – Prirode, Društva i Vjere – koje se razgranavaju u niz podtema, od krajolika, flore i faune do ljubavi, smrti, religije i svakodnevnoga života.
Nakon potresa provedene su hitne mjere zaštite, a potom i cjelovita obnova muzeja. Za obnovu je izdvojeno oko 69 milijuna eura iz europskih i nacionalnih izvora. Umjetnine su tijekom radova bile pohranjene u izdvojenom depou, a zgradi je vraćen žućkasti kolorit prema izvornom izgledu iz 1895. godine.
O zbirci koju je Ante Topić Mimara darovao hrvatskom narodu desetljećima se vode rasprave zbog atribucija, autentičnosti i podrijetla pojedinih predmeta.
Prema riječima ravnateljice Muzeja Mimara dr. sc.Tajane Pleše nova muzeološka koncepcija uz drukčiji način izlaganja zbirke predviđa i nastavak stručnih istraživanja provenijencije, atribucije i datiranja umjetnina te mogućnost budućih prilagodbi postava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....