STIŽE LI NAJBOLJA ARHITEKTICA SVIJETA U HRVATSKU?

FOTO Jesu li vile školjke iznad Dubrovnika vizija budućnosti ili koncept bez smisla

Ideja da Zaha Hadid gradi u Hrvatskoj može izgledati privlačno jer u našoj povijesti nikada ni jedna međunarodna arhitektonska zvijezda svog vremena nije gradila

ZAGREB - Zaha Hadid zasigurno nikada nije bila u Dubrovniku, ne zna puno o lokalnom naslijeđu i modernističkim vilama Nikole Dobrovića, pišu jedni. Drugi kažu: vi nemate sluha za suvremenu arhitekturu, Hrvatska nikada u povijesti nije dopustila da na njezinom tlu gradi međunarodna arhitektonska veličina...

Užareni forumi

To je otprilike sukus većine brojnih komentara na temu vila Zahe Hadid , koje je, na poziv investitora, predložila uz zamišljene golf-terene na Srđu. Iako je projekt vrijedan 900 milijuna kuna, golf igrališta i nekoliko stotina vila, i do sada izazvao kontradiktorna mišljenja, vile Zahe Hadid užarile su arhitektonske forume.

Živi organizmi

Kontradikcije su jednake onima koji od početaka stvaralaštva prate Zahu Hadid.

Iranska arhitektica svojom je organskom arhitekturom pomaknula granice suvremenog oblikovanja. Jedni u građevinama Zahe Hadid vide najvišu poeziju suvremenih arhitektonskih oblika, slave dinamične oblike njezinih građevina, koje gotovo da tretira poput živog organizma.

Protivnici u njezinom radu vide utjelovljenje negativnih odlika globalizacije: građevine slijede zacrtanu organsku arhitekturu, one se ne obaziru previše na kontekst, sve izgledaju kao da su izgrađene u Dubaiju. Postoji nekoliko web stranica koje se bave time koliko i zašto ne vole Zahu Hadid.

Tornjevi bez duše

Zaha Hadid ima važnih i sjajnih građevina, poput muzeja Maxxi u Rimu i Olimpijskog bazena u Londonu za igre 2012., što je njezina prva građevina u Londonu, ako se izuzme privremeni paviljon Serpentine, iako tamo živi više od 30 godina. Njezine je tornjeve Signature Towers za Dubai kritika ocijenila negativno: nemaju duše.

Priča je u slučaju dubrovačkih vila inspiriranih stijenom (Rock) i školjkom, univerzalna: novo protiv povijesti, povjesničari umjetnosti protiv arhitekata. U ovom trenutku Parižani pokušavaju srušiti Muzej Vuitton Franka Gehryja, dok su u Dublinu bili zabranili Normanu Fosteru da gradi hotel za Bona Voxa.

Ugledni hrvatski arhitekt Branko Silađin tako podsjeća: - Okolina se neprekidno buni protiv suvremene arhitekture. I vile Nikole Dobrovića koje danas svi hvale, u trenutku su gradnje naišle su na protest. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak misli drugačije, on u ovim vilama primjećuje i nedostatak poštovanja prema baštini, nadmetanje s ekstremnom ljepotom dubrovačkog prirodnog i urbanog okoliša te doslovno pokazivanje ekskluzivnosti, te osnovno nerazumijevanje konteksta

Fantastičan bazen

Vječiti je problem, kad se razgovara o suvremenoj arhitekturi, složit će se većina koja se time bavi, u tome da zapravo nitko ne promatra građevinu, već je riječ o različitim svjetonazorima i, u većini slučajeva, unaprijed formiranim mišljenjima.

Građevine Zahe Hadid podsjećaju me na dupli pas Davida Beckhama . U početku vjerujete da je genijalno, nakon pet puta pitate se može li napraviti nešto drugo”, povjerio nam je bio svoje mišljenje, dok je boravio u Hrvatskoj, poznati teoretičar arhitekture Hans Ibelings. Deyan Sudjic, pak, koji je na čelu Muzeja dizajna, također prilikom nedavna boravka u Hrvatskoj, izjavio je kako je Zahin Olimpijski bazen za London fantastičan, iako je idejni protivnik stararhitekata: “Ponekad mi se čini da na svijetu ima samo 30-ak arhitekata: Oni imaju dozvolu za ekscentričnost - angažirajte jednog od njih i neće vam se smijati, nešto kao kupnja odijela s ‘pravom’ etiketom”.

Prepoznatljiv rukopis koji se ili voli ili mrzi

Rukopis Zahe Hadid, prve žene koja je dobila najugledniju arhitektonsku nagradu na svijetu, Pritkzer 2004. godine, uistinu nije teško prepoznati, bilo da je riječ o cipelama, namještaju ili arhitekturi koju oblikuje. Nakon studija matematike u Bejrutu arhitektonsku je karijeru počela u Londonu, u početku samo s maštovitim crtežima, takozvanom arhitekturom na papiru, no upravo razvoj novih tehnologija omogućio je gradnju tih građevina, i ona postaje svjetski poznatom arhitektonskom zvijezdom.

Jedni je obožavaju i smatraju pjesnikinjom oblika, drugi je pak apriori ne vole. Sredine nema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 11:16