Vučedolski čovjek dostigao je visoki životni standard, a u trećem tisućljeću prije Krista mogao se dičiti i tehnološkim dosezima. Svjedok toga su širok spektar zanata te vrhunski proizvodi koje su vješti vučedolski zanatlije stvarali. A kako bi zanat kvalitetno obavljali, trebao im je prikladan alat. Upravo alat je u središtu izložbe "Bez zanata nema alata" Muzeja vučedolske kulture koja gostuje u Gorenjskom muzeju u Kranju. Prva gostujuća izložba Muzeja izvan Hrvatske, koju su koncipirale Mirela Hutinec i dr.sc. Mirna Šuljug. Do gostovanja izložbe došlo je zahvaljujući pozivu dr. sc. Verene Vidrih Perko, muzejske savjetnice Gorenjskog muzeja u Kranju, koji je dio međunarodne i međumuzejske suradnje slovenskih i hrvatskih arheologa i muzealaca.
"Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije", objašnjava viša kustosica dr. sc. Mirna Šuljug.
Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice. Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena, kaže Šuljug te dodaje da je pila na lokalitetu Vučedol pronađena, no u sloju mlađem od vučedolske kulture.
Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, čini su dio inventara svake kuće, a svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. U potrazi za granitom, kojega u blizini njihove matične zone naseljavanja nije bilo, odlazili su u udaljene krajeve, što je rezultiralo širenjem njihove kulture. Osim žrvnjeva pronađeni su i kameni brusevi kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamene sjekire s rupom za nasad drške te dlijeta i batovi.
Osim koštanih i kamenih alatki, Vučedolac je koristio i alate od drveta, dok su pomoćni alati bili izrađeni i iz gline, no, najveći razvoj zanatstva postiže u metalurgiji. Pomoću dvodijelnih i trodijelnih kalupa Vučedolac započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći od metala proizvodi nove alate poput sjekira, ali i sitnih instrumenata, spatula, igala za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.
Izložba, koju se u kranjskom Gorenjskom muzeju može pogledati do 20. travnja, je, otkriva Šuljug, "zamišljena i realizirana kao moderna tvornica s jedne strane, dok se s druge nalazi prikaz šest zanatskih radionica Vučedolaca u koje posjetitelji ‘zaviruju‘ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća trećeg tisućljeću prije Krista. Arhitektura izložbe opremljena je originalnim fotografijama s arheoloških istraživanja, crtežima i fotografijama rekonstrukcije života načinjenih prilikom izvođenja eksperimentalnih radionica. Arhitekturu upotpunjavaju izložbene vitrine unutar kojih se nalazi originalni materijal, rekonstrukcije kao i dodatna muzeografska pomagala, a cijelu izložbu upotpunio je i popratni video zajedno s bogato opremljenim katalogom".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....