PRVA RETROSPEKTIVA KLASIKA HRVATSKOG SLIKARSTVA

ĐURO SEDER Nepoznata faza i nove slike na izložbi života

 Dragan Matić / CROPIX
Iznenađenje izložbe u Modernoj galeriji slikareva su platna iz sedamdesetih

Retrospektiva Đure Sedera otvorit će se 7. 5. u Modernoj galeriji, izložene su slike nastale od 1953. do danas. Zapravo je teško povjerovati da umjetnik, rođen u Zagrebu 1927., koji u ovom gradu i dalje neumorno stvara preko pola stoljeća, do sada nije imao retrospektivu niti izložbu većeg formata.

Izložba donosi nova otkrića o umjetniku, kao i slike koje se do sada nikada nisu izlagale. Počinje razdobljem neposredno nakon rata, kad je Seder student akademije.

14 godina crnog

Iza njega je teško razdoblje, ratom obojeno djetinjstvo. Osim toga, obitelj nije presretna zbog toga jer želi biti umjetnik, jer ih je brinulo kako će se uzdržavati. No on još od osnovne škole zna da će biti slikar, i odustajanja nema (uzdržavat će se, na početku, uz slikanje, radom u Vjesnikovoj agenciji za oglašavanje, kasnije je profesor na Likovnoj akademiji, također i prodaje slike). Nakon studentskih početaka, prekretnica u njegovu stvaralaštvu dolazi kad je u Veneciji, na bijenalu, 50-ih uživo upoznao rad Jacksona Pollocka. Američki umjetnik utjecao je na čitavu generaciju. “Kada sam vidio njegove slike, ta otvorena, vibrantna platna, doživio sam pozitivan šok“, kaže Seder. Rijetko viđena Sederova platna, u tehnici drippinga, pod utjecajem Pollocka, na početku su izložbe.

Nakon toga, slijedi razdoblje takozvane crne slike, koje je trajalo punih 14 godina. Na početku te crne, tamne faze ima i prvu izložbu - izlaže u Zagrebu zajedno s Julijem Kniferom, dvojica su bila vrlo dobri prijatelji. No poslije, Knifer pronalazi svoj umjetnički znak - meandar, dok Đuro Seder istražuje mnoge, vrlo različite opcije, što se može pratiti i na izložbi. Otprilike u doba prve zajedničke izložbe Knifer Sedera poziva u “Gorgonu“, jednu od važnijih umjetničkih grupa kod nas, koja je okupljala posve različite ličnosti. Podsjetimo, za sebe su govorili da nije riječ o organiziranoj umjetničkoj pobuni, već da ih povezuje interes za nešto što je s onu stranu slikarstva, za apsurd.

Autoportret

Seder u to doba piše i esej o “Nemogućnosti slike”. Međutim, u jednom trenutku upada u krizu. “Nisam znao što dalje, s tim tamnim tonovima”, kaže. I tako dolazi do prekretice u njegovu stvaralaštvu.

Religiozne slike

Uz spomenute crne slike, u prostoru stoje radovi nastali neposredno nakon ove faze, 70-ih, široj javnosti posve nepoznati, i s umjetnikovim rukopisom teško spojivi, a koje je do sada izlagao samo jednom, nakon njihova nastanka. To su nadrealna, gotovo magritovska platna, boja je nanesena ravnomjernim potezom, i jasno odvojena, što se ni prije ni kasnije ne ponavlja kod ovog umjetnika (i u pravilu su kod Sedera boje gusto nanesene, i ispremiješane), motivi su stolice, oblaci koji lebde, prazna lica...

Jedna od slika iz malo poznate magritovske faze iz sedamdesetih

Kasnije, na njegovim su slikama - ljudi. Posljednjih se godina bavi i religioznim slikarstvom, i jedan je od rijetkih autora koji su uspješni u ovoj temi u suvremenoj umjetnosti. Naznake vidimo i u ranijoj fazi, vrlo je upečatljiva slika kojom je samo nijansama crne boje naslikao Krista, iz 70-ih. “Religiozna je tema samo jedna od mnogih kojima se bavim, no u posljednje me vrijeme najviše poistovjećuju s tim dijelom opusa. Istina, tema se podudara s mojim divljenjem prema apsolutu“, objašnjava. “Želja mi je stvarati slike koje pulsiraju, koje su žive, koje imaju snage”. 80-ih nastaju djela koja najviše variraju u kvaliteti, no to je vjerojatno više osoban stav prema određenoj vrsti slikarstva nego objektivan pristup.

‘Tržište rada’

Vrlo su zanimljive njegove dvije, novije slike - “1. maj” te“Tržište rada”, slika na kojoj radnike doslovce bacaju, jedan na drugoga, jer više nikom nisu potrebni. Među novije radove ubrajaju se i ironični autoportreti. Ove godine, nastao je i autoportret 87-godišnjeg umjetnika, prikazuje umjetnika pokraj kojeg stoji štafelaj.

Na izložbi je stotinjak djela, ulja na platnu, radova na papiru i grafika, Seder i danas stvara, atelje ima na Likovnoj akademiji. Koliko ste slika u životu naslikali, znate li barem otprilike, pitam Sedera na kraju obilaska izložbe. “Ne znam” odgovara. “No, sigurno više od tisuću”. I dalje stvara: “Jedan od mojih umjetničkih idola je Oskar Herman. A on je do posljednjeg dana života stvarao, srušio se pred štafelajem”. Kustos je Željko Marciuš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:45