PROVJERITI FOTOGRAFIJU!!! Odlazak oca vizualnog identiteta Bajadere, Leda i Lahor sapuna

Veliki hrvatski grafički dizajner Željko Borčić preminuo je u 73. godini života. Tek sad, kad se podvlači konačna crta, postaje jasno koliko je vizualni identitet iza kojeg on stoji ostavio traga u našoj kolektivnoj memoriji.

Primjer su oblikovanja Kraševih proizvoda, primjerice ambalaže za kekse Petit Beurre te praline Bajadera, gotovo opartističko kombiniranje nijansi smeđe boje, u kombinaciji sa starinskim rukopisom ispisanih naziva pralina, u suradnji s Mimi Hoffer.

Radio je i vizualni identitet za Ledo (s Vjekoslavom Ivezićem), kao i neke Plivine čajeve te, godinama, za TDR. Također, i za Saponiju Osijek, za Lahor sapune i dezodoranse; temelj su zeleno-plave nijanse pruga. Inače, oblik sapuna Lahor dizajnirao je Ivan Kožarić. Sapun se prodavao, tada, u Jugoslaviji u tri milijuna komada, a nakon njihova redizajna 1972. prodaja je skočila na 35 milijuna.

Na dizajnerskoj je sceni bio prisutan 45 godina, poslijednjih godina kroz suradnju sa sinovima, dizajnerima, Lukom i Ianom. Njegov je raspon interesa bio širok, no u svim je područjima bio podjednako jak, nije se bavio samo korporativnim dizajnom.

Karijeru je započeo sedamdesetih godina, uz bok Mihajlu Arsovskom i Borisu Bućanu. Bilo je to nakon njegova povratka iz Montreala u Zagreb, gdje je studirao dizajn na Sveučilištu Sir George Williams. Tamo je studij pokrivao vrlo široko područje - film, fotografiju, kostimografiju i scenografiju. Prethodno je u Zagrebu studirao na Arhitektonskom fakultetu kod Vjenceslava Richtera, a tako je i stigao u Montreal: pomagao je Richteru pri izradi njegova znamenita Jugoslavenska paviljona, za EXPO 1967. godine.

Sudjeluje i na izložbama sedamdesetih, kojima se radikalno mijenja pogled na umjetnost, druži se s Trbuljakom, Dimitrijevićem i Sanjom Iveković. Kritika će izdvojiti njegov “Prvi svjetski psihokibernetički superautoportret”. Tada radi niz plakata za Teatar &TD, za Galeriju SC, kao i za Studentski list, koje karakterizira, među ostalim, i razigrana tipografija.

Bavio se i produkt dizajnom, osnovao je tvrtku Trans-ID, s uredima u Zagrebu, Londonu i Bruxellesu, koja je utemeljila brand Fluent - ležaljke, stolac, kišobran, vješalica i kanta za smeće. “Zanima me društveno svjestan dizajn”, govorio je.

Jedan je od suosnivača Hrvatskog dizajnerskog društva, čiji je bio i predsjednik.